Kardiovaskularne bolesti uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom čak 23 milijuna smrti. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2019. godine umrlo 22.020 osoba, odnosno 42,5 % ukupno umrlih.
Povodom Svjetskog dana srca, ali i ogromnih brojki koje se iščitavaju iz analiza, porazgovarali smo s predsjednikom Stručnog vijeća riječkog KBC-a, Lukom Zaputovićem koji nas je uveo u opširniju priču kardiovaskularnih bolesti.
”Covid19 uvelike je promijenio način ozdravljenja pacijenata, ali trudimo se da to ne utječe na kvalitetu našeg rada”, ističe Zaputović koji nastavlja kako se u cijelom objektu provode zaštitne mjere, a pedantno naručivanje pacijenata bitno je kako ne bi nastajale gužve.
”Trudimo se da se veći broj pacijenata ne zadržava u prostorijama. Iste prostorije često provjetravamo, tu su i dezinfekcijska sredstva, kao i sve ostale mjere koje je Stožer namjenio bolnicama”, govori iskusni liječnik.
Za Zagreb.info navodi kako je hospitalizacija planirana, a prije svakog dolaska u bolnicu pacijent mora proći test na Covid19. Brzinu ističe kao jednu od bitnih prednosti, a ponosan je i na to da rezultate testova dobivaju u svega nekoliko sati. Ukoliko je test negativan, cjelokupno liječenje ide po klasičnom poretku, a ukoliko se test pokaže pozitivan, pacijent odlazi u izolirano mjesto bolnice gdje mu se pruža pomoć, a ukoliko nije zdrastveno ugrožen, prelazi u odjel za liječenje Covida19.
”Što se tiče najčešćih bolesti srca to su zasigurno srčani udar, zatajivanje srca, kao i aritmija”, nabraja Zaputović, a za Grad Zagreb ima samo riječi hvale.
”Grad Zagreb ima odličnu skrb. Tu su Rebro, Dubrava, Sv. Duh te Merkur. Svi kliničko-bolnički centri pružaju odlične vrste liječenja. Svi navedeni kliničko bolnički centri Grada Zagreba su izuzetno razvijeni”, pohvalno će Zaputović.
Životne navike izuzetno su bitne za zdravlje srca. Od prehrane, doktor Zaputović preporuča pretežno mediteransku dijetu, ali i vodu, sokove bez šećera, voće dok se alkohol preporuča tek umjereno i to uz jelo. Tjelesna aktivnost druga je bitna stvar u zdravlju srca, a preporuča se 30 minuta aktivnosti, po mogućnosti pet puta tjedno (hodanje, šetnja, bicikl, plivanje).
”Ne smijemo zaboraviti i na regulaciju tlaka, kao i kvalitetnu kontrolu šećera u krvi”, nastavlja Zaputović: ”Mlada osoba ne mora nužno ići na pregled. Bilo bi dobro da računa vode doktori opće prakse te baš oni procjenjuju koliko je osobi potreban specijalistički pregled” Osobama iznad 50 godina savjetuje se da jednom godišnje naprave laboratorijske preglede, kao i mjerenje šećera i tlaka.
Prestanak pušenja također je bitan za zaštitu srca, a doktor Zaputović ističe da je duhan ”moćna droga” koje ljudi u tom obujmu nisu svjesni. Moto ovogodišnjeg dana srca je ”Koristi srce za bolji način života sebe i svojih bližnjih.”, a istim se inicira kako štiteći sebe štitimo i svoju obitelj.
