‘POVRAĆAM PRIJE ŠKOLE, BOJIM SE DA NEĆU DOBITI 5’ Zagrebački psiholozi upozorili na stresan kraj godine i pozvali na empatiju

Norijada (Foto: Damir Krajac / CROPIX)

Zadnji je dan škole, a povodom toga ne treba zaboraviti i na stres koji se stvara u učeničkim klupama dok pokušavaju dobiti što bolje ocjene kako bi se pohvalili roditelje.

“Kada radimo sa školarcima često čujemo ove rečenice: “Povraćam prije škole skoro svaki dan, bojim se da neću dobiti 5.” (7 g.), “Pitam se tko bi od njih mogao izdržati pisati test 4 sata bez ikakve pauze. Oni se izmjenjuju svaki sat, a mi sjedimo i pišemo.” (maturantica), “Da mogu nešto promijeniti, izbrisao bih i ove dvije četvorke u imeniku koje imam.” (9 g.) te “Najgore mi je kada stalno u razredu govore “pa kako to ne znaš” ili “to ti je lako”, osjećam da moram učiti još više jer ne znam kao i oni.” (15 g.)”, objavili su iz Zagrebačkog psihološkog društva te naglasili da je kraj školske godine izrazito stresan događaj za učenike.

Također su otkrili da su krajem školske godine, rasporedi dječjih psihologa i terapeuta pretrpani.

“Nisu ovo teme sa kojima se ne susrećemo i ostatak godine no u ovo vrijeme posebno su prisutne, a djeca posebno loše i u potrebi za (hitnom) stručnom pomoći koju na žalost ne možemo osigurati za sve”, poručila je psihologinja Sena Puhovski i navela poraznu statistiku..

“Istraživanje subjektivne dobrobiti djece u Hrvatskoj pokazuje kako je, ako se analizira različita područja subjektivne dobrobiti, zadovoljstvo djece pojedinim aspektima školskog života ono koje je najniže, a pogotovo pada u višim razredima osnovne te u srednjoj školi (Ajduković, M., Rajhvajn Bulat, L., Sušac, N. i Vejmelka, L. (2020). Doznajemo i to da 15-17% učenika i učenica prvih razreda srednjih škola iznosi emocionalne i psihosomatske teškoće pri čemu su najčešći izvor zabrinutosti i stresa upravo akademski zahtjevi (Mikić, Begić i Bunjevac 2012.). Istraživanja pokazuju da je od svih izvora stresa negativna ocjena ili ocjena lošija od očekivane, onaj najčešći koji se javlja kod adolescenata (Rukavina & Nikčević-Milković, 2016.).

Možemo nadalje upozoriti i na to kako se pokazalo da postoji povezanost između simptoma opće psihopatologije, depresije i anksioznosti i procjene učenika u kolikoj mjeri smatraju da su roditelji sa njima zadovoljni u akademskom smislu na uzorku mladića. Kod djevojaka se ta povezanost nije pokazala kod simptoma anksioznosti (Erić, 2012)”, upozorila je u članku.

Komentari