POVIJESNI TRENUTAK NA GRIČU! Veliko priznanje dobiva hrvatski znanstvenik po kojemu se zove krater na Mjesecu

larousse.fr

Kuća na adresi Grič 3 na Gornjem gradu nekima je već poznata kao “rodna kuća”, Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ-a), ali ovoga petka točno u podne održat će se prigodna svečanost za vrlo važno priznanje.

Kao mjesto epohalnog otkrića jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika, Andrije Mohorovičića, Europsko fizikalno društvo je ovo mjesto proglasilo povijesnim mjestom, a u svečanom programu koji zajednički organiziraju DHMZ i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, otkriti će se spomen ploča Mohorovičiću.

“Nagrada Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva (EPS Historic Sites) dodjeljuje se
lokacijama u Europi koja su povezana s važnim događajima, otkrićima i/ili istraživanjem za
povijest i razvoj fizike. Upravo je rodna kuća DHMZ-a mjesto najpoznatijeg otkrića našeg
meteorologa i seizmologa svjetskog glasa, Andrije Mohorovičića, koji je u to vrijeme bio
upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču”, navodi DHMZ.

Po njemu se zove i krater na mjesecu

Kako podsjeća DHMZ, Mohorovičić je na zagrebačkom Griču proučavao seizmografske zapise potresa u Pokupskom 1909. godine.

Iz njih je otkrio postojanje plohe diskontinuiteta brzine potresa, a koja dijeli koru od plašta Zemlje.

Upravo je njemu u čast, prekid između kore i vanjskoga omotača zemlje nazvan Mohorovičićev diskontinuitet ili skraćenije, Moho sloj.

“To je otkriće uvelike povećalo spoznaju o strukturi Zemlje i znatno unaprijedilo proučavanje potresa. Koliko je Andrija Mohorovičić cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje činjenica da je po njemu 1970. godine nazvan krater polumjera 55 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. asteroid br. 8422 (u glavnom asteroidnom pojasu koji se nalazi između Marsa i Jupitera). Njegovim se imenom naziva i diskontinuitet između kore i plašta na Merkuru, Veneri, Marsu i Mjesecu”, objasnili su iz DHMZ-a važnost Mohorovičićevih zapažanja.

Dodaju kako je time stavljen u rang svega nekoliko prirodoslovnih kolega koji su također podrijetlom iz Hrvastke, kao što su kemičari Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, fizičar Ruđer Bošković te izumitelj Nikola Tesla.

Međutim, DHMZ ističe kako je od navedenih velikana, jedino Mohorovičić do svojih otkrića došao upravo u Hrvatskoj.

“Svečanost će svojim pozdravnim govorima uveličati prof. dr. sc. Ivica Picek, predstavnik
Hrvatskog fizikalnog društva, dr. sc. Branka Ivančan-Picek, glavna ravnateljica DHMZ-a,
akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU-a, dr. sc. Luc Bergé, predsjednik Europskog
fizikalnog društva te Madeleine Wolf, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba”, najavio je DHMZ.

Komentari