Potreba za medijskim odgojem: 12% djece u Hrvatskoj je doživjelo nasilje na internetu

www.pexels.com

Veliki broj mladih doživio je neki oblik nasilja na društvenim mrežama. Potreba za edukacijom mladih o korištenju društvenih mreža te odabira kvalitetnog sadržaja je sve veća.

Javni događaj Pismenost 2.0. Kako do unaprjeđenja medijskog obrazovanja u Hrvatskoj?, održan je u Novinarskom domu u organizaciji GONG-a i Hrvatskog novinarskog društva, povodom Globalnog tjedna medijske i informacijske pismenosti. Događaj je obuhvatio javnu tribinu, sajam inicijativa za poboljšanje medijske pismenosti i dvije tematske radionice.

Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu održala predavanje o prevenciji nasilja na internetu. Iznoseći rezultate raznih istraživanja o navikama djece na internetu, Ciboci je navela da djeca u dobi od 5 do 15 godina više vremena provode na internetu nego gledajući televiziju – čak 5 sati dnevno. Najpopularnija mreža među tom populacijom je Snapchat, gdje se može kontrolirati brisanje sadržaja, a slijede ga Instagram, Facebook i YouTube.

Potrebna je edukacija oko izbora sadržaja

Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala Srednja.hr naglasio je da je medijima vrlo teško balansirati između zahtjeva marketinga i kvalitete.

‘U realnom svijetu se događa da marketing ne prepoznaje kvalitetu nego samo kvantitetu. Na portalu Srednja.hr često moramo kombinirati. Primjerice, dvije osobe rade na velikim pričama, dok ostali krpaju rupe na portalu. Broj klikova je, na žalost, jedini imperativ. Čitanost tekstova koji su analitični ili stručni je manja, ali se na dulji rok ipak pokaže da se isplati raditi kvalitetno.’

[box type=”warning” align=”” class=”” width=””]Korisnici interneta sve se više koriste manje informativnim mrežama. Instagram, Facebook i Snapchat, koji su manje informativnog sadržaja, sve su popularniji među mlađim korisnicima interneta. [/box]

Potreba za medijskim odgojem veća je iz razloga što je potrebno usmjeriti mlade na biranje kvalitetnijeg sadržaja. S obzirom da veliki broj portala živi od ‘klikova’, u medijima je pojava manje kvalitetnog sadržaja sve veća. Medijskim odgojem razvilo bi se kritičko razmišljanje po pitanju sadržaja na internetu.

Opasnosti na društvenim mrežama

Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu održala predavanje o prevenciji nasilja na internetu. Navela da djeca u dobi od 5 do 15 godina više vremena provode na internetu nego gledajući televiziju – čak 5 sati dnevno.

Govoreći o opasnostima na internetu, Ciboci je navela da postoji niz opasnih pojava na internetu s kojima odrasli često nisu upoznati i o kojima djeca rijetko govore – poput kreiranja lažnih profila i lažnog predstavljanja (cat fishing), razmjene seksualiziranih fotografija (sexting), iznuđivanja seksualiziranih fotografija (sextortion), snimanja i objavljivanja tučnjave među djecom (happy slapping), cyber uhođenja, trollinga i sličnih pojava.

Prema EU Kids online istraživanju, 12% djece u Hrvatskoj je doživjelo nasilje na internetu.

[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Ciboci je podsjetila da je MUP pokrenuo aplikaciju Red Button za anonimnu prijavu cyber nasilja. Do sada su primili čak 3009 prijava, od čega je 14 slučajeva procesuirano, a većina je završila osuđujućim presudama.[/box]

Što se pak tiče medijske pismenosti, djeca su i sama uvidjela potrebu sustavnog obrazovanja: prema istraživanju Ipsos puls a i DKMK-a, čak 67 posto djece između 10 i 19 godina smatra da bi medijski odgoj trebao biti dio obrazovnog sustava.

Više informacija možete pročitati na portalu Hrvatskog novinarskog društva

Komentari