Stotine Hrvata u subotu se vraćaju kući iz Portugala, Španjolske, Italije i Švedske o svom trošku komercijalnim letovima Croatia Airlinesa jer se moraju pokriti operativni troškovi putovanja, rekao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, prenosi Index.
Najviše Hrvata, većinom studenata, dolazi iz Španjolske – između 150 i 200 ljudi. Iz Portugala ih stiže nešto manje, a iz Italije od 60 do 120 ljudi, kaže ministar uz što dodaje da se razmatra mogućnost repatrijacije građana trajektom iz Ancone do Zadra.
“Naša je dužnost brinuti se za sigurnost naših građana i pomoći im u povratku kući”, ističe Grlić Radman.
Iz tog su razloga uvedeni izvanredni “komercijalni repatrijacijski letovi“, a ministar kaže da se moraju pokriti operativni troškovi putovanja.
“Zrakoplovi iz Zagreba lete prazni, a svakako nam je u interesu izaći u susret što većem broju zainteresiranih, a opet poštivati razmak sjedenja. Svi moraju imati zaštitne maske i rukavice”, rekao je Grlić Radman.
Radi se o tri leta na relaciji Zagreb – Rim – Zagreb, Zagreb – Lisabon – Madrid- Zagreb te Zagreb – Stockholm – Zagreb, a karte se mogu osigurati preko putničke agencije “Obzor”, tvrtke kćeri Croatia Airlinesa.
Grlić Radman kaže kako je ova kriza, nakon ekonomske i migrantske, još jedan test za “demonstriranje solidarnosti i jedinstva”.
“Siguran sam da će iz ove krize EU izaći jača jer EU nema alternative”, smatra hrvatski ministar, a zemlje EU zauzimaju različite pristupe u borbi protiv koronavirusa.
Mađarski premijer Viktor Orban osigurao si je veće ovlasti unutar “koronazakona” koji su kritizirale europske institucije i skupine za ljudska prava.
Grlić Radman pritom kaže da Hrvatska “kao zemlja koja predsjeda Vijećem EU mora biti neutralni posrednik koji treba zastupati interese svih zemalja članica”.
Trinaest zemalja članica EU potpisalo je u srijedu zajedničku izjavu u kojoj ističu kako mjere u borbi protiv pandemije koronavirusa moraju biti vremenski ograničene, razmjerne i pod redovitim nadzorom.
Ministar zemlje predsjedateljice EU kaže da je upoznat s time, ali podsjeća pritom da je “običaj da se zemlja predsjedateljica ne pridružuje niti jednoj izjavi već ujedinjuje sve interese”.
Hrvatska nije bila potpisnica ni posljednje Zajedničke deklaracije Prijatelja kohezije o novom višegodišnjem financijskom okviru, iako je članica te neformalne skupine, kao ni “non papera” kojim je zatraženo proširenje EU na zapadni Balkan, iako Hrvatska zagovara europsku integraciju i uključila ju je u prioritete šestomjesečnog predsjedanja, rekao je.
