Upisi na fakultete ovih su dana jedna od glavnih tema i briga zagrebačkih, ali i ostalih maturanata. Koji fakultet upisati pitanje je na koji neki pronalaze odgovor s velikom lakoćom, a nekima ova odluka predstavlja pravi problem. Upravo zato, provjerili smo na jednom od najpoznatijih zagrebačkih veleučilišta, VELEUČILIŠTU VERN’ koja je osnovna razlika između privatnih i državnih fakulteta i na kraju, isplati li se i zašto uložiti novac na obrazovanje na nekom od postojećih veleučilišta.
Prema riječima dekana Veleučilišta VERN’, prof. dr. sc. Vlatka Cvrtile, prednosti studiranja konkretno na ovom veleučilištu – mnogobrojne su!
1. Bili ste dekan na državnom fakultetu, sada ste dekan na privatnom. Koja je osnovna razlika, što studente privlači da studiraju na državnom fakultetu, a što na privatnom?
– Sveučilišni studijski programi koji se izvode na državnim fakultetima usmjereni su prema stjecanju i razvoju znanja u širem smislu, dok su stručni studiji usmjereni prema stjecanju znanja radi njegove primjene. Stručni studijski programi koje izvode privatna veleučilišta namijenjeni su mladima koji tijekom svog školovanja žele steći znanja i vještine s kojima će se uspješno i u kratkom vremenu integrirati u svijet rada nakon završetka studija. To je upravo ta dodana vrijednost koju mladi i njihovi roditelji sve češće prepoznaju i zbog čega kontinuirano bilježimo povećani interes za naše stručne studije. Studiranjem na sveučilišnim studijima studenti se obično zadržavaju u obrazovanju šest do osam godine (ovisno o trajanju studij), te tek nakon toga traže prvo radno mjesto. Stručni studiji osposobljavaju studente već na preddiplomskoj razini za prvo radno mjesto, tako da nakon tri godine studija mogu započeti svoju poslovnu karijeru. U današnjim uvjetima sve više mladih privlači upravo ova činjenica na stručne studije.
Između ostalog, Veleučilištu VERN’ je cilj osposobiti studente za uspješno pokretanje vlastitog poduzetničkog pothvata odmah nakon stjecanja diplome, aktivan doprinos stvaranju nove vrijednosti i dinamičan razvoj profesionalne karijere od prvog dana zaposlenja, te ambiciozan nastavak akademskog poslijediplomskog obrazovanja i daljnji razvitak stručnih i znanstvenih kompetencija.
2. Koja je nit vodilja VERN’-a za daljnji razvoj kvalitete obrazovanja?
– Suvremeno poslovno okruženje vrlo je dinamično i bit će još dinamičnije u budućnosti. Obrazovni programi i metode moraju pratiti tu dinamiku i prepoznavati na vrijeme koja se znanja, vještine i sposobnosti traže na tržištu rada. Da bi iskazivali potrebnu fleksibilnost u programima i metodama rada, moramo imati visoko razvijen sustav upravljanja kvalitetom. Veleučilište VERN’ je, zbog svog sustava kvalitete, dobilo i prestižni europski certifikat ESG kojim se dokazuje da je ustanova usvojila sve europske standarde kvalitete u području visokog obrazovanja.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]”Praksa se obavlja u poslovnim organizacijama diljem Hrvatske, ali postoji mogućnost i obavljanja prakse u inozemstvu što koriste naši studenti u okviru programa Erasmus. U velikom broju slučajeva studenti nakon završetka studija odlaze raditi u organizacije u kojima su obavili praksu.”[/box]
3. Praksa je jedan od načina na koji studenti VERN’a stječu iskustvo za ulazak u radni odnos. Kakva je mogućnost prakse na VERN’u i gdje studenti VERN’a odlaze na praksu?
– Obavljanje studentske prakse je sastavni dio svih naših preddiplomskih i diplomskih studija. Studenti je obavljaju na završnim godinama njihovih studija, što je povoljno vrijeme za stjecanje praktičnog iskustva u realnom sektoru, budući da su do tada stekli sva potrebna teorijska znanja. Na VERN’u studente potičemo na razvijanje brojnih vještina koje su danas tražene među poslodavcima, a posebno jezičnih, informatičkih, komunikacijskih i analitičkih vještina. To činimo i kroz naše centre kompetencija, poput Centra za istraživanje tržišta i VERN’ studentskog startup inkubatora, u kojima studenti surađuju s gospodarstvom i potrošačima te na taj način stječu praktična poslovna znanja. Praksa se obavlja u poslovnim organizacijama diljem Hrvatske, ali postoji mogućnost i obavljanja prakse u inozemstvu što koriste naši studenti u okviru programa Erasmus. U velikom broju slučajeva studenti nakon završetka studija odlaze raditi u organizacije u kojima su obavili praksu.
4. Trenutno VERN’ ima šest preddiplomskih i pet diplomskih studija. Planira li se u skoroj budućnosti povećavati broj studija i ako da, koji bi to bili?
– Veleučilište VERN’ u sustavu hrvatskog visokog obrazovanja djeluje od 2000. godine, te je u zadnjih 15 godina za obrazovanje studenata razvilo ukupno jedanaest studijskih programa iz područja ekonomije, financija, turizma, medija, tehničkih znanosti i ICT-a. U planu nam je proširenje lepeze preddiplomskih studija uvođenjem novog studijskog programa u području umjetnosti i dizajna. Studijski program je razvijen u okviru projekta „Osmišljavanje i razvoj preddiplomskog studija – Poduzetništvo u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu“ i bio je financiran novčanim sredstvima dobivenim iz EU fondova. Studijski program smo razvili u suradnji s finskim Aalto University i Vaasa University of Applied Sciences te Udrugom bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb – UBU, te je rađen u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom. U procesu akreditacije nalazi se preddiplomski studijski program iz segmenta kreativnih industrija te diplomski studijski program iz segmenta ljudskih resursa.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]”Iskustva država koja imaju razvijen sustav privatnih visokih učilišta pokazuju da se obrazovni rezultati povećavaju i poboljšavaju jer postoji pozitivno međusobno natjecanje u kvaliteti. U Hrvatskoj to nije slučaj jer postoji relativno mali broj privatnih učilišta visokog obrazovanja. ”[/box]
5. Veleučilište je prepoznato u Europi po Erasmus programu razmjene studenata. Što Erasmus donosi VERN’u, a što VERN’ daje Erasmusu? Gdje studenti VERN’a odlaze na razmjenu?
– VERN’ sudjeluje u Erasmus+ programu Europske unije za poticanje međunarodne mobilnosti, što našim studentima omogućava studiranje razmjenskog semestra na ponajboljim europskim visokim školama te obavljanje međunarodne stručne prakse u uspješnim poslovnim organizacijama u EU. Međunarodna razmjena je odlična prilika za studente, za stjecanje međunarodnog iskustva i dodatnih znanja, širenje obrazovnih i poslovnih perspektiva i jačanje mreže poznanstava. Jednako tako, ovo je jako dobra prilika i za strane studente i predavače, koji dolaze na razmjenski semestar ili u posjet VERN’u, da obogate svoj akademski život boravkom na našoj instituciji ili se upoznaju s našim metodama akademskog rada i strukovnog obrazovanja. Imamo ugovorenu suradnju s brojnim visokim učilištima iz cijele Europe, poput finskog Vaasa University of Applied Sciences, francuske Universite Catolique de Lille, mađarskog Budapest College of Communication Business and Arts, nizozoemskog Stenden University of Applied Sciences, itd.
CVRTILA: ”U budućnosti ne očekujem povećanje privatnih visokih učilišta u visokom obrazovanju”
6. Kako komentirate sve veći broj privatnih učilišta?
– Republika Hrvatska, u odnosu na druge države EU, nema tako razvijen sustav privatnih visokih učilišta što je posljedica dosta negativnog odnosa prema takvim ustanovama u području visokog obrazovanja. Stoga ne možemo govoriti o velikom broju jer je on ispod prosjeka država EU. Iskustva država koja imaju razvijen sustav privatnih visokih učilišta pokazuju da se obrazovni rezultati povećavaju i poboljšavaju jer postoji pozitivno međusobno natjecanje u kvaliteti. U Hrvatskoj to nije slučaj jer postoji relativno mali broj privatnih učilišta visokog obrazovanja. Trenutno u Hrvatskoj na privatnim učilištima studira manje od 20% studenata, od čega većina na stručnim studijima. U budućnosti ne očekujem povećanje privatnih visokih učilišta u visokom obrazovanju jer sadašnje kvote prelaze broj završenih maturanata, pa možemo reći da je ponuda veća od potražnje, te bi u takvim uvjetima bilo neprimjereno razvijati nova učilišta. Vrlo će vjerojatno doći do određene koncentracije u privatnom sektoru, ali ne i povećanja broja visokih učilišta.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]”Ukoliko bi uspoređivali troškove studiranja na državnim sveučilištima s cijenom studiranja na privatnim učilištima, onda možemo zaključiti kako država (porezni obveznici) plaćaju „državno“ obrazovanje više od onoga što je cijena na privatnima.”[/box]
7. Imate li kakvu povratnu informaciju o tome koliko je bivših studenata VERN’a na tržištu rada?
– Nakon posljednje održane svečane promocije u svibnju ove godine, u domaćem i međunarodnom poslovnom okruženju djeluje oko 4.000 VERN’ovih alumnija, koji uspješno razvijaju svoje karijere, uglavnom u korporativnom sektoru ili u okviru obiteljskih poduzeća. Prema procjenama temeljenima na podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa zapošljivosti završenih VERN’ovih studenata iznosi oko 95 posto, no važnije je istaknuti da više od polovine naših studenata posao pronalazi još za vrijeme studija, a ostatak njih se zapošljava u roku šest mjeseci nakon završetka studija.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]”Paušalne ocjene utemeljene na predrasudama o „nekvaliteti“ studija na privatnim visokim učilištima potpuno deplasirane.”[/box]
8. Jesu li utemeljene predrasude kako je privatno obrazovanje manje vrijedno?
– One još uvijek u određenoj mjeri postoje i generiraju ih oni koji uopće ne poznaju kvalitetu obrazovanja na privatnim visokim učilištima, već zaključuju upravo temeljem predrasuda. Ponovit ću kako je Veleučilište VERN’ dobilo europski certifikat za kvalitetu obrazovanja i kako se nalazi među desetak ustanova u Republici Hrvatskoj koje imaju taj certifikat. Mnogi državni studiji i fakulteti nemaju taj certifikat, ali će vrlo često naglasiti kako je obrazovanje kod njih bolje nego na privatnima. Dobivanju ESG certifikata prethodilo je vrlo detaljno i dubinsko vanjsko vrednovanje našeg sustava upravljanja kvalitetom. I taj je certifikat dokaz kako se radi o kvalitetnom obrazovanju na europskoj razini i standardima. Možemo reći kako upravo taj certifikat govori o kvaliteti u visokom obrazovanju, pa su paušalne ocjene utemeljene na predrasudama o „nekvaliteti“ studija na privatnim visokim učilištima potpuno deplasirane.
9. Je li cijena školovanja na privatnim fakultetima previsoka u odnosu na standard građana?
– Mislim da je neprimjereno promatrati cijenu studiranja na privatnim visokim učilištima u odnosu na standard građana. Mi nudimo visoku kvalitetu obrazovanja i cijena je utemeljena na standardima koje mi postižemo u obrazovanju i koji su dokazali da je investicija u školovanje na Veleučilištu VERN’ odlična investicija u budućnost s obzirom na brzu zapošljivost, odnosno stečena znanja, sposobnosti i vještine. Ukoliko bi uspoređivali troškove studiranja na državnim sveučilištima s cijenom studiranja na privatnim učilištima, onda možemo zaključiti kako država (porezni obveznici) plaćaju „državno“ obrazovanje više od onoga što je cijena na privatnima.
