Zbrinjavanje otpada već je neko vrijeme jedna od glavnih tema u gradu Zagrebu, ali i u ostatku Hrvatske. I dok neki gradovi uspješno izlaze na kraj s tim problemom, dva najveća hrvatska grada bilježe poražavajuće rezultate kada je otpad u pitanju.
Ante Tičić, tajnik Udruge „Splitski potrošač” i savjetnik za komunalne usluge gostovao je na HRT-u gdje je iznio neke podatke o tome kako se otpad zbrinjava u određenim dijelovima Hrvatske.
“U varaždinskoj županiji mnogo je kvalitetnije u smislu onoga što mi očekujemo, a to je da se odvaja što manje miješanoga komunalnoga otpada, a potencijalna sirovina da se maksimalno koristi. U tom dijelu, sjeverni dio Hrvatske također zaista prednjači, područje Krka te Crikvenica imaju vrlo dobre rezultate u zadnje vrijeme, uključujući i Otok Pag. Tako da, nekim lokalnim samoupravama, zaista – kapa dolje”, rekao je Tičić.
Tičić je naglasio veliku razliku između sjeverne Hrvatske i Dalmacije, ali dodao i da je glavni grad Hrvatske bliži dalmatinskima po pitanju otpada.
“Na području Dalmacije, prosjek je gotovo 10 posto, a Varaždinska županija oko 60 posto. Split ima 1,7 posto, Zadarska županija oko 2,7 posto, a Dubrovnik 11 posto. Sve to dokazuje da nismo gotovo ništa učinili od 2010. godine kada je došla odluka da krećemo prikupljati otpad cijeneći princip onečišćavanja”, naveo je Tičić.
“Slike koje smo dobivali iz Zagreba… Nije nam na čast, pogotovo u turističkoj sezoni. Trebalo bi učiniti puno više da se osiguraju uvjeti. Zagreb, Rijeka, Split i Osijek su relativno veliki gradovi i trebale bi polučiti puno bolje rezultate. Zadnje 3 godine imamo još gore pretpostavke da ćemo postići ono što se postiže u Europi. Vlada je odredila takozvani paušal koji čini preko 90 posto cijene – građani nemaju gotovo nikakav ekonomski motiv da selektiraju otpad. Cijene su povećane između 50 i 100 posto, bez realne osnove”, zaključuje Tičić.
