Ovo su spomenici koji dokazuju da je Zagreb antifašistički grad

FOTO: Wikimedia Commons

Iako je Tito maknut s jednog od najljepših trgova u Zagrebu, popriličan broj spomenika istaknutim antifašistima i dalje ostaje.

Da bi znali važnost ovih spomenika, prvenstveno je važno znati vrijednost antifašizma. Antifašistički pokret razvio se u Hrvatskoj kao nigdje u Europi, a prvi antifašistički partizanski odred na području Hrvatske i Jugoslavije osnovan je u šumi Žabno pokraj Siska 22. lipnja 1941. pod vodstvom Vlade Janića-Cape.

Njihov cilj bio je oslobađanje Hrvatske od njemačke i talijanske okupacije, ali i gušenje terora koji je provodio ustaški režim nad Srbima, Hrvatima, Židovima…

Doprinos hrvatskih antifašista u Narodnooslobodilačkom ratu bio je velik, a vrijednost hrvatskog antifašizma neosporna, unatoč pokušajima bacanja ljage na iste, zbog tragedija poput hrvatskog Križnog puta, Bleiburga i sl.

Spomen-groblje i park revolucije Dotršćina (Park Maksimir)


Od svibnja 1941. ustaše su na ovu lokaciju dovodli svoje žrtve te ih mučki ubijali. Žrtve su najčešće bacane u zajedničke jame, a procijenjuje se da je ovdje pogubljeno oko 7000 antifašista, među kojima oko 2000 članova KPJ i SKOJ-a. Od poznatijih komunista ovdje su ubijeni Ivan Krndelj, dr. Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica, Simo Crnogorac i August Cesarec.

Grobnica narodnih heroja u Zagrebu (Mirogoj)

Grobnica narodnih heroja u Zagrebu izgrađena je 1950. godine i nalazi se na groblju Mirogoj. U grobnici su, uz narodne heroje, sahranjeni i neki od značajnijih pripadnika radničkog pokreta Hrvatske i Jugoslavije.

‘Nošenje ranjenika’ (Medicinski fakultet u Zagreb)

Nošenje ranjenika naziv je za seriju skulptura. One simboliziraju human odnos jugoslovenskih partizana prema ranjenicima tijekom borbi u Jugoslaviji od 1941. do 1945. godine.

‘Plamen revolucija’ (Bolnica Sveti Duh)

Spomenik je posvećen borcima Narodnooslobodilačke vojske i partizanskog odreda Jugoslavije s područja Črnomerca.

‘Poziv na ustanak’ (Podsused)

I ovaj spomenik posvećen je borcima NOVJ-a poginulim u narodnooslobodilačkoj borbi s područja Podsuseda.

‘Ranjenik’ (Moderna galerija u Zagrebu)

Poznato djelo Vanje Radauša smješteno je na cvjetnom rondu u dvorištu Moderne galerije te je posvećeno žrtvama fašizma.

Spomen-grobnica žrtava fašizma (Mirogoj)

Spomen-grobnica je sjećanje na skoro 400 kozaračke djece preminule u Jasenovcu, Lepoglavi, Jastrebarskom i ostalim logorima, a na Mirogoju im je ovime odana počast.

‘Probijanje obruča’ (Pleso)

Spomenik ‘Probijanje obruča’ posvećen je borcima NOVJ-a poginulim u NOB i akciji Turopoljskog partizanskog odreda na aerodromima Pleso i Kurilovec 1943. godine.

Spomenici palim borcima NOVJ-a

Spomenici se nalaze na Veterinarskom fakultetu, u ulici Božidara Adžije, Stenjevcu, Gajevu, Parku hrvatskih pravednika među narodima, Spomen-parku Dotršćina, Trgu siječanjskih žrtava.

Spomenik Prosinačkim žrtvama (Trg prosinačkih žrtava)

Ovaj spomenik posvećen je 16-orici antifašista koje su objesili ustaše 20. prosinca 1943. godine.

Strijeljanje talaca (Trg Josipa Jurja Strossmayera)

Skluptura je posvećena svim žrtvama fašizma s područja grada Zagreba, odnosno preko 7.000 Zagrepčana koje su ustaše između 1941. i 1945. godine pogubili u šumi Dotršćini, a oko 400 smaknuli u šumi Stupnički lug kod Rakova Potoka.

Rajka i Zdenka Baković (Prolaz sestara Baković=

Rajka i Zdenka Baković dvije su mlade sestre i revolucionarke koje su mučki ubijene od strane fašista 1941. Razlog je bio taj što nisu izdale svoje prijatelje i suradnike – revolucionare. Rajka je umrla tokom mučenja, a Zdenka se bacila sa četvrtog kata istražnog zatvora. Imale su samo 24 i 21 godinu.

Anka Butorac (Ulica Matka Laginje)

Anka je još jedna revolucionarka koja je umrla od posljedica mučkoga ispitivanja od strane ustaša, bila je revolucionar i narodni heroj NOB-a. Više je puta zatvarana i slana u logore zbog dizanja radničkih štrajkova.

Većeslav Holjevac (Avenija Većeslava Holjevca)

Većeslav Holjevac bio je jedan od najznačajnijih gradonačelnika u povijesti Zagreba. Bio je član KP Jugoslavije te je aktivni sudionik NOB-a u Drugom svjetskom ratu. Narodnim herojem proglašen je 1952. godine.

Vinko Jeđut (Trnjanska cesta)

Moslavački revolucionar, radnik željeznice i sudionik NOB-a poginuo je na Kalniku. A njegov spomenik nalazi se na Trnjanskoj cesti.

Ivan Goran Kovačić (Ribnjak)

Spomenik Ivana Gorana Kovačića djelo je kipara Vojina Bakića. Kovačić je bio urednik kulturne rubrike Hrvatskog dnevnika i Novosti, a 1942. godine otišao je s Vladimirom Nazorom u partizane gdje je ubijen.

Dragica i Rade Končar (Knežija/Fallerovo šetalište)

Dragica Končar rođena Stojić bila je, baš kao i njezin muž Rade Končar, sudionica Narodnooslobodilačke borbe.

S njim se upoznala u Zagrebu prije nego što je postao budući sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. On ju je učlanio u radničko športsko društvo ‘Metalac’, a u travnju 1936. u Savez metalaca. Narodna heroina Jugoslavije, kako su ju mnogi zvali, učlanila se u sindikat te pisala tekstove za časopis ‘Ženski svijet’.

S Radom Končarom, jednim od najviše pozicioniranih članova Komunističke partije Hrvatske, vjenčala se 1938. Ustaše su ju 1942. mučili te na kraju bacili s drugog kata. Rade je ubijen godinu danas ranije. Navodno je na sudu izjavio ‘Milost ne tražim, niti bi vam je dao’. Partizanska ikona streljana je sa još 25 suboraca, a velike su se polemike vodile oko njegovih zadnjih riječi. Navodno je pred samo smrt izjavio: “Kukavice, pucajte u prsa!”.

Vladimir Nazor (Park Tuškanac)

Spomenik Vladimiru Nazoru svečano je otkriven 1972. godine povodom 30. godišnjice Nazorovog odlaska u partizane, u Parku Tuškanac. Nazor je 1942. s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem preko Kupe otišao u partizane, a nedugo nakon odlaska počinje voditi dnevnik ‘S partizanima’. Za vrijeme rata Nazor je predsjednik Izvršnoga odbora ZAVNOH-a, a nakon rata i prvi predsjednik hrvatskoga Sabora.

Pavle Pap (Ulica Matka Laginje)

Pavle Pap – Šilja bio je student medicine, član Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije i sudionik Narodnooslobodilačke borbe te narodni heroj Jugoslavije iz Zagreba.

Moša Pijade (Dom zaklade ‘Lavoslav Švarc’)

Pijade bio je političar, slikar, novinar te član Komunističke partije. Nakon okupacije Jugoslavije 1941., postao je član Vrhovnog štaba NOPOJ, a 1942., napisao je ‘Fočanske propise’, kojima je regulirana organizacija i djelovanje partizanskih postrojbi i Narodnooslobodilačkih odbora.

Joža Vlahović (Trešnjevka)

Josipa Jože Vlahovića bio je radnik, sindikalist i skojevac. Bio je prijatelj s Radom Končarom te su skupa radili na Trešnjevci. Na početku rata Vlahović je mobiliziran u domobrane, što je u dogovoru s Partijom prihvatio kako bi skupio što više oružja. Uhićen je desetak puta, da bi na kraju bio streljan u Rakovom Potoku.

 

Uz navedene spomenike antifašističkim herojima, u Zagreb dolazi i bista posvećena  Ivi Lole Ribaru te spomenik sekretarima SKOJ-a.

 

Komentari

loading...