Novi ministar graditeljstva Darko Horvat ovaj resor preuzeo je od Predraga štromara, a donesen je i prijedlog Zakona o obnovi nakon potresa Grada Zagreba i okolice, no čini se kako ga novi ministar nije najbolje proučio.
”Kao što smo i obećali, na prvoj sjednici donijeli smo Zakon o obnovi Grada Zagreba i okolice nakon potresa”, poručio je Horvat nakon prve sjednice Vlade u Banskim dvorima referirajući na razorni potres koji je koncem ožujka oštetio niz grada na zagrebačkom području.
Šteta se kao što je poznato procjenjuje na preko 11 milijardi eura. ” Šaljemo ga u Sabor u prvo čitanje u želji i nadi da dođemo do što veće doze konsenzusa i predmetni Zakon uobličimo u jedan provedbeni akt koji će stvoriti preduvjete da se predmetne zgrade saniraju i da se na adekvatan način osiguraju izvori financiranja”, rekao je nadalje resorni ministar.
Obnova će se inače financirati tako što će 60 posto sredstava dati država, 20 posto lokalne jedinice pogođene potresom, dok 20 posto troškova pokrivaju sami vlasnici. Novost je osnivanje Fonda za obnovu koji bi trebao biti glavno operativno tijelo.
”Osnovat ćemo i stručni savjet koji će nadzirati rad Fonda. Siguran sam da ćemo kroz prvo i drugo čitanje dobiti od javnosti i saborskih zastupnika prijedloge za koje smo spremni ugraditi ih u Zakon” rekao je Horvat, a oglasila se i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek navodeći da je njeno ministarstvo bilo aktivno uključeno u pripremu nacrta zakona.
”Ponudili smo jedan koncept, on je otvoren za komentare kako bismo do drugog čitanja došli do jednog teksta, koji će izdržati test vremena jer će se obnova događati sigurno kroz dugi niz godina, a posebno na onim iznimno vrijednim spomenicima kulture. Imamo iskustvo i poslijeratne obnove i obnove nakon razornih potresa, znamo da su to vrlo kompleksni projekti i zahtijevaju suradnju velikog broja stručnjaka. Kako bismo osigurali da i u obnovi kulturne baštine, užeg centra Grada, primijenimo najsuvremenije tehnologije, kako bismo obnovom tih zgrada zapravo ih podigli na višu razinu, ne samo u smislu protupotresnih ojačanja nego i energetske učinkovitosti da Zagreb zaista postane jedna metropola za 21. stoljeće”, izjavila je Obuljen.
Odgovarajući na pitanje koliko je prijedlog usuglašen s Gradom Zagrebom Horvat je kazao kako je kroz javnu raspravu na predmetni prijedlog Zakona primljeno oko 400 komentara, uključujući i od predstavnika Grada Zagreba.
”Oni su već ugrađeni u Zakon i s Gradom Zagrebom se korespondencija nastavlja. Ja sam siguran da će u razdoblju između prvog i drugog čitanja biti još komentara i suvislih prijedloga. Pozivam široku javnost da se uključi u ovu debatu i konstruiranje Zakona jer svaka dobra primjedba koja će biti provediva siguran sam da će postati dio Zakona”, rekao je najavljujući usvajanje zakona za početak rujna.
Upitan jesu li kuće i stanovi prioritet, Horvat je istaknuo kako je prioritet u organiziranoj obnovi omogućiti da svi oni koji danas nisu u svojim domovima što prije u njih vrate.
U Zakonu se uz ostalo ističe članak u kojem stoji: “Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade iz stavka 1. ovoga članka koje se ne smatraju postojećim ako je za njihovo ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom i ako budu ozakonjene”.
Zato su novinari 24 sata pitali Horvata da li oštećene nelegalne zgrade prvo treba legalizirati, a tek onda obnoviti. Međutim, ministar ih je uvjeravao da takva formulacija u Zakonu ne postoji.
“U ovom prijedlogu Zakona takva formulacija ne postoji. Što će iznjedriti drugo čitanje i konačna formulacija uz suglasnost i Ministarstva pravosuđa, uz visoku dozu konsenzusa svih resornih ministarstava, ali i zainteresirane javnosti, siguran sam da ćemo iznjedriti jedan provedbeni akt koji će dati konturu, a nakon toga i drugim podzakonskim aktima stvoriti jednu dinamiku i konkretne korake. Svi oni koji će podnositi zahtjev za dobivanje odluke, vrlo jasno i jednostavno znaju koji su to koraci i koja je to dinamika unutar koje mogu očekivati pomoć i početak same sanacije”, rekao je, a zatim se u priču uplela Obuljen kojoj nije bilo ugodno zbog njegova odgovora.
“Nemam sad pred sobom tekst, ali to znači da se izjednačuju oni koji su pokrenuli proces legalizacije, a još uvijek taj postupak iz nekog razloga nije dovršen, radi se o možda par kuća, ali da ti ljudi ne budu diskriminirani. Ne može biti za nešto što uopće ne postoji, ali za one koji su pokrenuli proces, a iz nekog razloga nije završen, da ih se tretira ravnopravno kao i ove koji su završili proces legalizacije”, pojasnila je Obuljen.
Ministar obećava: ‘Onima čije će se kuće morati rušiti država će izgraditi nove’
