Ovo je 10 loših ljetnih navika kojima uništavate auto i pravite štetu

134
FOTO: Pexels/ Lorenzo Cafaro

Uklanjanjem i izmjenom pogrešnog postupanja smanjujete rizik otkazivanja auta i skupih popravaka te nepotrebnih troškova i drugih neugodnosti, piše Željko Marušić na Autportalu.

Ljeto je vrijeme kad automobil ima posebnu značajku, za mnoge je poput člana obitelji. Nažalost zbog pogrešnih odluka, postupanja i procedura često ‘zgorčava život’ i automobilu i vlasniku, a to je u pravilu povezano s gubitkom novca, vremena i ostalim neugodnostima. Ovo je 10 najčešćih:

1. Idete na more petkom, vraćate se nedjeljom – razmislite koliko prilagodbom dana polaska i odlaska možete smanjiti rizike da upadnete u gužvu, a zbog toga se povećava potrošnja goriva, motor i ostali sklopovi automobila izlažu povećanim troškovima, gubite vrijeme u koloni,  vi i putnici (posebice djeca i stariji) izlažu se velikom stresu i opterećenju, koje može biti opasno po zdravlje.

2. Ne tankirate gorivo do vrha – mnogi vozači misle da ljeti nije pametno puniti spremnik goriva do vrha, jer se tako povećava opasnost od eksplozije. No to je potpuno pogrešan zaključak! Automobilski su spremnici goriva potpuno sigurni i na najvišim temperaturama, jer imaju odušak kroz koji izlazi višak benzinskih para u atmosferu, a, teoretski, sigurniji je pun nego prazan spremnik

3. Vozite na zimskim gumama – zimske su gume izrađene od mekšeg materijala, koji pri visokim temperaturama postaje ‘gnjecav’ te lošije prianja, produžava zaustavni put te rizik zanošenja. Zimska se guma ljeti zbog toga trostruko brže troši od ljetnih te ih samo jedna ljetna sezona može uništiti. Pogotovo ako na zimskim gumama vozite neumjereno brzo i s nižim tlakom u gumama

4. Preintenzivno koristite klima uređaj – temperaturna razlika između vanjske temperature i podešene temperature u unutrašnjosti smije biti najviše 6 Celzijevih stupnjeva. U suprotnom vi i suputnici (posebice djeca i stariji) izlažu se  zdravstvenim problemima, klimatizacijski se uređaj više napreže i ubrzano troši, a  na njegov rad, prvenstveno kompresora, troši se dodatna energija motora, dakle raste potrošnja goriva

5. Parkirate ispod bora – ljeti nije lako naći parkirno mjesto, posebice besplatno, kakvo mnogi traže, ali parkiranje ispod bora, zbog smole i ptičjeg izmeta može biti štetno za automobilski lak. Problem se povećava ako se potom uklanja agresivnim sredstvima. Najbolje je u autopraonici, a pomaže mekana krpa i mlaka voda s deterdžentom.

6. Idete na ferije pri kraju servisnog intervala  – na ljetnim vrućinama motor se pojačano napreže (toplinski i mehanički) pa nije pametno na duži put otići pri kraju servisnog intervala, pogotovo ako ga tijekom ljetnog putovanja možete premašiti. Ako je za ovo ljeto prekasno, svakako to napravite prije sljedećih ferija. A ako je to ipak slučaj, barem provjerite razinu ulja i dolijte ga do oznake ‘max’ na mjernoj šipki

7. Turbomotor gasite naglo – naglim gašenjem pri velikom opterećenju nastaje toplinski šok, čime su posebice ugroženi turbo motori.  Dok motor radi turbopunjač se hladi motornim uljem, pa kad se motor ugasi, trenutno prestaje hlađenje, a u njemu zaostaje toplina izgaranja i povećavaju se toplinske razlike.

8. Ostavljajte  vrijedne stvari na vidljivom mjestu, posebice torbice, novčanike, mobitele, glazbene uređaje, fotoaparate… – time ‘zovete lopove’. Ne riskirate samo da ćete ostati bez tih stvari, nego i razbijanje stakala, obijanje brave automobila, a ponekad i krađu automobila, što može biti višestruko štetnije. Također, nemojte vrijedne stvari spremati u ‘gepek’ nakon što ste parkirali automobil, jer vas kradljivci mogu ‘snimiti’ i potom obiti poklopac prtljažnika.

9. Parkirate na tuđem privatnom posjedu – time riskirate da vam oštete (izgrebu) automobil ili pozovu ‘pauka’. Koliko god mnogima zvuči čudno i usprkos paprenih cijena parkirališta u turističkim mjestima, plaćeni je parking, u pravilu – najjeftiniji.

10. Vozite na ljetnoj kiši brzinom kao na zimskoj – to je opasno, jer kad kiša padne nakon dužeg perioda vrućina, asfalt je skliskiji nego zimi (vlaga se pomiješa s prašinom i masnoćom iz asfalta). Usto je asfalt u Dalmaciji i Istri u pravilu lošije kvalitete od kontinentalnog, jer je izrađen od ‘vapnenjačkog agregata’, koji na vlažnoj površini (dok ga kiša ne ispere) stvara sloj sklizak poput leda.



Komentari