Ovi običaji vratit će vas u djetinjstvo: Evo što su za Badnjak radili stari Zagrepčani

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Bez blještavila lampica i Ledenog parka, Božić su slavili stari Zagrepčani, a smijeha i dobrog duha nije nedostajalo. Kako bi se prisjetili kako je to nekada izgledalo, donosimo koji su to tradicionalni običaji naših predaka za Badnjak.

Ukrašavanje božićnog drvca

Mnoge običaje preuzeli smo iz američke i zapadnoeuropske kulture, a među njima se ističu božićne pjesme, lik Djeda Božićnjaka te način ukrašavanja drvca.

U glavnom gradu, kao ostatku Hrvatske, do 19. stoljeća, nisu se kitila božićna drvca, a prema uzoru na Njemačku, Hrvati su počeli kititi tada bjelogorična stabla. Velika božićna jela postao je jedan od simbola Božića, a obitelji su jelu znale ukrašavati raznim voćem poput šljiva i jabuka, a na sam vrh se stavljao luk, umjesto danas prepoznatljivih zvijezda i anđela.

Po klicama luka na vrhu predviđalo se kakva će biti sljedeća godina. Tek početkom 20. stoljeća, drvca su se počela ukrašavati kuglicama kakve danas poznajemo.

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Badnjak starih Zagrepčana

Početkom prošlog stoljeća, porastao je broj zaposlenih žena u Zagrebu, pa su vlasti dopustile da trgovine i slastičarne rade za Badnjak do 17 sati, a tramvaji su prestali voziti u 21 sat. Žene bi užurbano pravile kolače, tradicionalna jela i kruh božićnjak.

Za Badnjak se postilo, a na stolu Zagrepčana najčešće je bio grah, a poslije polnoćke jela se hladetina i kuhane kobasice.

Posebno su se veselila djeca

Božićno razdoblje zasigurno je najveselije razdoblje za one najmlađe, a upravo su djeca itekako angažirana oko navedenog blagdana. Kićenje božićnog drvca tradicionalno rade oni najmlađi, a ono što ih najviše veseli su pokloni ispod njega.

Djeca su se i igrala na suhoj slami na podu, kao simbolu slame na kojoj se rodio Isus, a u kuću bi je donosio otac.


Komentari