Ministarstvo graditeljstva otežava građanima obnovu Zagreba, moglo bi se reći, naročito ako pogledate što je sve za zahtjev potrebno. Za predaju zahtjeva, osim vlasničkih listova, nužne su građevinske dozvole, potvrde o prebivalištu na dan potresa, dokaz da je zgrada oštećena upravo u potresu i drugi dokumenti koje država već posjeduje, ali sustavi nisu međusobno povezani, pa su građani primorani sve “skupiti” sami.
Dugotrajan i mukotrpan posao prikupljanja dokumentacije dodatno je otežan činjenicom da ona nije besplatna. Ukupna cijena svih 90 dokumenata koje Ministarstvo zahtijeva može prijeći i 10 tisuća eura.
Međutim, iz Ministarstva ističu da je potrebno pažljivo čitati propise. “Ne treba svih devedeset dokumenata, nego devet ili nešto više”, izjavio je ministar graditeljstva Darko Horvat za Hrvatski radio.
Osim cijene i procesa nabavljanja dokumentacije problem su i rokovi. Prvi ističe već 30. lipnja ove godine, a do kraja godine je moguće zatražiti novčanu pomoć umjesto gradnje nove kuće. Neki od rokova produžuju se sve do 2030. godine, što plaši građane i navodi ih na pomisao da će predugo čekati na pomoć.
U Fondu za obnovu nakon potresa smatraju da su rokovi razumni i u interesu građana. “Rokovi su dovoljno dugi u interesu građana, kako bi komotno mogli predati zahtjeve. Duljina rokova prijave nema veze s obradom zahtjeva, donošenjem odluke ili brzinom provođenja obnove. Rokovi prijave su definirani, a isplate će se obavljati promptno po dobivanju odluke Ministarstva”, rekao je ravnatelj Fonda Damir Vanđelić za Index.
Ministarstvo je do sada zaprimilo tek 150 zahtjeva, što je vrlo malen broj s obzirom na broj oštećenih objekata po gradu i okolici.
