Osobe s invali­ditetom ne mogu preći čak 30 posto ulica u Zagrebu bez pomoći drugih

Ilustracija

Osobe s invali­ditetom ne mogu preći čak 30 posto ulica u gradu bez pomoći drugih osoba, pokazala je detaljna analiza četiri zagrebačke četvrti i dala jasan pokazatelj društvene diskriminacije tih osoba, piše Hrvatski geografski glasnik.

U središnjim zagrebačkim četvrtima Gornji grad, Medveščak, Donji grad i Trnje osobe u motornim invalidskim kolicima ne mogu samo­stalno prijeći čak 22 posto ukupne duljine pločnika i 16 posto pješačkih prijelaza, otkrilo je istraživanje.

Za svladavanje 19 posto duljine pločnika i devet posto pješačkih prijelaza osobama s invaliditetom koje se služe motornim kolicima potrebna je pomoć više od jedne osobe.

Od ukupno istraženih 656 pješačkih prijelaza desetinu ih nije moguće svladati samostalno ili je moguće uz pomoć samo jedne osobe, dok je 16 posto pješačkih prijelaza, odnosno 105 njih, teško savladivo, kaže se u istraživanju koje su proveli geografkinje i geografi PMF-a iz Zagreb Laura Šakaja, Ksenija Bašić, Ružica Vuk, Zoran Stiperski i Andrijana Horvat.

Oni su detaljno istražili i napravili karte pločnika ukupne površine 4,31 četvorna kilometara i utvrdili da su najčešće prepreke uski, zakrčeni i neravni pločnici, visoki, oštećeni i strmi rubnjaci, te stube i stubišta.


Stariji dijelovi Zagreba, Donji grad i Gornji grad prilagođeniji su kretanju osoba s invaliditetom, dok znatno manji stupanj prohodnosti imaju dijelovi Zagreba južno od pruge. U Martinovki, naime, 26 posto pločnika korisnici u invalidskim kolicima ne mogu proći samostalno, a južno od Vukovarske ulice za kretanje im je potrebna pomoć čak na 30 posto ukupne duljine pločnika.

Ponekad studenti s invaliditetom moraju prijeći dvostruko dulji put od njihovih kolega koje nemaju sličnih teškoća, utvrđeno je na terenu.

Inače, osobe s invaliditetom bile su uključene u terensko istraživanje tijekom kojega je procje­njivana prohodnost uličnih dionica, što stručnjaci zovu participativnim pristupom istraživanju. Nasuprot njemu je “preskrip­tivni pristup” koji se temelji na procjeni pristupačnosti eksperata.

Istraživanje je obuhvatilo samo dio Zagreba i predstavlja djelomičan uvid u problem, pa bi ga trebalo nastaviti.

“Problem pristupačnosti osoba s invaliditetom u Zagrebu je konstantan, poteškoće postoje i značajne su, postupno se ublažavaju iako sporije od poželjnog”, smatra asistent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu Dominik Sikirić.

“Svijest javnosti raste o tome, organiziraju se kampanje poput Tjedna mobilnosti, kojima su cilj prilagodbe u prometnoj i arhitektonskoj infrastrukturi. Poteškoće u samostalnom kretanju osoba da samostalno pređu neko raskrižje ili pješački prijelaz te dođu do škole, fakulteta, kazališta, dućana ili igrališta, nažalost često nisu u tolikoj mjeri rezultat smanjenih funkcionalnih sposobnosti osoba koliko neprilagođene okoline”, kazao je Sikirić.

Ta ograničenja i ovisnost o pomoći drugih osoba negativno utječe na samopoštovanje osoba s invaliditetom te često stvaraju ekonomsku ovisnost ako osoba zbog toga ne može samostalno raditi.

Sikirić je kazao da istraživanja poput ovoga pokazuju kritične točke na kojima moramo djelovati, te zaključio: “Ona potvrđuju stvarno stanje u dijelu Grada Zagrebu, a kako je izvan Zagreba možemo samo nagađati”.

Komentari

loading...
-->