Operacija ‘Flajš’: Osim Ane Karamarko pao i jedan Bandićev suradnik! Oštetio državu za više od 400 tisuća kuna poreza?

Foto: Damir Krajac / CROPIX

U akciji USKOK-a i policije kondnog naziva “Flajš” osumnjičeno je 37 osoba, a terete se za izvlačenje novaca iz firmi i utaju poreza tešku nešto više od 18,5 milijuna kuna.

Policija je potvrdila da, u koordinaciji s USKOK-om, provodi akciju protiv skupine zbog gospodarskog kriminaliteta, ne otkrivajući pritom detalje njihovih kriminalnih radnji kao ni je li među uhićenima supruga bivšeg predsjednika HDZ-a Ana Karamarko kojoj je jutros pretražen ured.

Policija je u srijedu potvrdila tek da u koordinaciji s USKOK-om provodi akciju iz domene gospodarskog kriminaliteta u kojoj je pod nadzorom policije više desetaka osoba, a u akciju je, dodaju, angažirano oko 150 policijskih službenika.

Neslužbeno se doznaje da su u jutarnjim satima krenule pretrage prostorija na zagrebačkom, ali i splitskom te riječkom području te da je osumnjičeno gotovo 40 osoba i više tvrtki.

Skupinu osumnjičenu da je fiktivnim ugovorima iz više tvrtki izvukla oko 20 milijuna kuna i pritom proračun oštetila za oko 11 milijuna kuna navodno su okupila dvojica muškaraca u dobi od 44 i 41 godinu. Nekoliko osumnjičenih je s područja BiH.


Osumnjičenici i njihove tvrtke navodno su od 2017. do prošle godine naplaćivali nepostojeće usluge preko lažnih faktura i pritom varali na porezu. Nezakonito zarađeni novac pritom su raspodijelili “na ruke”, a tvrtka Ane Karamarko, prema pisanju medija, za fiktivne je usluge platila 400.000 kuna.

U ranim poslijepodnevnim satima prvi osumnjičenici trebali bi biti dovedeni pritvorskom nadzorniku na Oranicama. Od tamo će ići na ispitivanje u sjedište USKOK-a u Vlašku ulicu, što bi zbog broja osumnjičenih moglo dovršiti i u četvrtak.

Osim Ane Karamarko, kako neslužbeno doznaje Jutarnji list uhićen je i upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge Grada Zagreba Nenad Zrinski.

Njemu se na teret stavlja da je 2018. i 2019. iz svojega obrta Ferenc vršio fiktivna plaćanja pritom oštetivši državu za 432.000 kuna poreza, a fakture su između ostaloga glasile upravo na dimnjačarske usluge.

Zrinski je u javnost dospio nakon potresa u Zagrebu kada je Dimnjačarska obrtnička zadruga (DOZ), kojoj je Zrinski upravitelj, uputila dopis Gradskoj plinari u kojem tvrde kako niti jedan dimnjak u užem i širem središtu Zagreba građen od opeke nije siguran za uporabu. Učinili su to bez ikakvih prethodnih ispitivanja svakog pojedinačnog dimnjaka jer da to ne mogu obaviti sve dok je na snazi ograničenje kretanja zbog pandemije.

Dimnjačarska obrtnička zadruga u koju se udružilo 25 zagrebačkih dimnjačarskih obrtnika i jedna dimnjačarska tvrtka koja je u vlasništvu upravo Nenada Zrinskog, dobila je 2015. od Grada Zagreba koncesiju na 15 godina za čišćenje i održavanje zagrebačkih dimnjaka.  Drugim riječima, nitko s područja Zagreba ne može angažirati dimnjačarsku tvrtku iz nekog drugog hrvatskog grada.

Zanimljivo je da su uvjeti koje je Grad Zagreb 2015. u javnom pozivu za sklapanje koncesijskog ugovora definirao postavljeni tako da je koncesiju za održavanje dimnjaka u Zagrebu mogla dobiti samo pravna osoba koja zapošljava najmanje 60 dimnjačara.

Taj uvjet nije zadovoljavala nijedna dimnjačarska tvrtka u Hrvatskoj osim Dimnjačarske obrtničke zadruge koja je osnovana u rujnu 2014., samo nekoliko mjeseci prije nego što je zagrebačka gradska Skupština objavila natječaj za koncesiju.

Zadruga, prema financijskim podacima Poslovne Hrvatske, od zagrebačkih dimnjaka živi jako dobro. Prihodi joj iz godine u godinu rastu: 2016. iznosili su 16,67 milijuna kuna, u 2017. porasli su na 20,89 milijuna kuna, a u 2018. na 21,05 milijuna kuna.

Komentari