OPAKO IZVJEŠĆE O STANJU SUDBENE VLASTI Radoslav Dobronić oštro kritizirao stanje Palače Pravde i premalih sudnica

Foto: Zagreb.info / Wikimedia commons

Predsjednik Vrhovnog suda Radoslav Dobronić u Izvještaju o stanju sudbene vlasti u prošloj godini oštro je kritizirao stanje u sudstvu, odnosno probleme koji su postojali i prije, ali su došli do izražaja tijekom pandemije, a naročito nakon potresa.

Tako sudac Dobronić navodi kako su sudnice premalene, kako nije primjereno da se sudbena vlast izvršava u, onome što naziva, sobama – sudnicama, te da nije na pravilan način riješeno izmještanje određenih Sudova u još manje prostorije.

Palača pravde je sramota

“Naime, samo u velikim gradovima kao što su Zagreb, Rijeka i Split općinski sudovi su do sada radili u uvjetima koji ne zadovoljavaju. Zagrebački Općinski građanski sud radi u zgradi izgrađenoj za vrijeme bivše države koja doduše nije oštećena u potresu, ali koja je izvedena tako da ono što se naziva sudnicama čine male sobe koje jedva da zadovoljavaju kao kabinet za suca i njegovog/njezinog zapisničara, dakle rasprave se odvijaju u tim sobama koje uopće ne zaslužuju da ih se naziva sudnicama i to je došlo do izražaja za vrijeme pandemije kada u velikom broju tih soba – sunica nije bilo moguće razdvojiti stranke na sigurnu udaljenost od dva metra”, navodi Radoslav Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda.

Zgrada Palače pravde, Općinski građanski sud u Zagrebu (foto: Wikimedia commons)

Navodi i da bi bilo primjerenije da je država osigurala veće prostore, poput onih praznih na Zagrebačkom velesajmu.

“To se može postići kako u slučaju riječkog tako i u slučaju zagrebačkog suda tako da se na određeno vrijeme uzme u zakup veći poslovni prostor (npr. u Zagrebu se na udaljenosti od cca jedan kilometar od Općinskog suda nalaze velike hale Zagrebačkog velesajma i tamo su se mogle privremeno smjestiti sudnice u kojima se moglo raspravljati i za vrijeme pandemije”, smatra sudac Dobronić.

Nadalje, u izvještaju dugom preko 130 stranica, navodi kako je sramota za čitavu državu što smatra kako su takve sobe – sudnice, i dalje stalno rješenje.

Zagrebačka sudnica, (foto ilustracija:Sanjin Strukic/PIXSELL/

Općinski građanski sud u Zagrebu je najveći općinski sud u državi i po broju sudaca i po broju sudskih predmeta i u njemu suci pretežito rade u malim sobama koje se ne bi smjele zvati sudnicama i na neki način je izgled najvećeg suda sramota za čitavu državu, a još više shvaćanje da u tome nema ništa što bi trebalo mijenjati.

Sudovi ne zadovoljavaju standarde

Sud prije svega treba biti funkcionalan, ali on u nekom minimalnom stupnju treba biti i reprezentativan, smatra Dobronić i zaključuje kako je potrebno brže pronaliaziti privrremena rješenja.  S druge strane, dok se ne provede konačna i temeljita izgradnja i obnova sudskih zgrada potrebno je brže pronalaziti privremena rješenja.

Zaključuje Dobronić u dijelu Izvještaja o sudbenoj vlasti kako sudovi u Hrvatskoj nemaju primjerene uvjete za rad koji bi bili dovoljno prostrani za održavanje ročišta s većim brojem osoba.

“Potrebno je hitno uzeti u zakup za sve sudove u Hrvatskoj poslovni prostor veće površine koji bi se preuredio u veće sudnice u kojima bi se održavale rasprave sa većim brojem sudionika kao što su ročišta u stečajnim, kaznenim ili parničnim postupcima s većim brojem stranaka, a paralelno treba početi raditi na izgradnji jedinstvenog standarda za izgradnju i opremanje sudskih zgrada”, zaključuje predsjednik Vrhovnog suda Radoslav Dobronić.

Komentari