OMILJENO OKUPLJALIŠTE MLADIH KRIJE MRAČNU TAJNU ZAGREBA: Nisu ni slutjeli po čemu gaze!

Foto: Boris Kovacev / CROPIX

Park Grič, mjesto na kojem su mnogi proveli neke od najljepših trenutaka svoje mladosti, stoljećima prije bilo je posljednje počivalište. Pa tako, dok je generacija za generacijom zagrebačke mladeži mirno ispijala čaše lošeg vina i krala prve poljupce, onako kako to biva samo u srednjoj školi, nije ni slutjela da se pod njihovim nogama nalaze vrijedni arheološki nalazi.

(FOTO) Sablasni sanatorij: Duh zagrebačke ljepotice privlači lovce na duhove u ‘ukletu’ bolnicu na Medvednici

U obraslom parku Grič nikada ništa nije bilo građeno te je prvotna ideja bila da se ondje smjesti Glazbena akademija. Na sreću, od ovog plana se odustalo, a kasnija istraživanja pokazat će da je odustajanje od ovog projekta bio najpametniji mogući potez.

Naime, 2014. godine prilikom opsežnih istraživanja arheologa Muzeja Grada Zagreba na čelu sa Borisom Mašićem i Bugom Pantlik pokazala su da je na ovom dijelu Griča, nekoć bio dio palače Anžuvinaca iz 14. stoljeća. Prema povijesnim zapisima, bilo je jasno da je ta palača nekada postojala, ali nije bila poznata njena točna lokacija.


U ovom Zagrebačkom kvartu nestalo je četrdesetak ljudi: Misterij nikada nije razriješen…

Arheolozi su na tom mjestu istraživali od 2003. do 2017. godine, a jedan on nalaza ulio je mnogima strah u kosti. Naime, na području najstarijeg javnog parka u Zagrebu pronađeno je groblje sa ukupno 225 pokojnica,  a poseban misterij postao je Pokojnik iz groba 74. Nažalost, povijest mu nije zabilježila ime. Radilo se o mladom čovjeku kod kojeg su pronašli velik iznos novca (otprilike iznos tadašnje plaće), a ono što posebno bode u oči je činjenica da se pretpostavlja kako su svi ostali pokojnici bili znatno siromašniji od Pokojnika iz groba 74. Njegovo bogatstvo jednostavno se ne uklapa na Gradec.

I NAKON OBNOVE PRIVLAČI PAŽNJU: ‘Ukleta’ vila Auer sagrađena je na groblju, iz nje su čuli sablasni smijeh i zveket lanaca

“Radi se o 14 primjeraka kovanica koje su u grob položene zajedno s pokojnikom, vjerojatno u vrećici od organskog materijala ili prišivene u podstavi odjeće na lijevoj strani grudnog koša. Novci su kovani tijekom dužeg razdoblja od 1422. do 1595. godine, a među njima posebice treba istaknuti 4 zlatna guldena. Na temelju konteksta nalaza tih kovanica, Mašić i Pantlik zaključuju kako novac u grob nije dospio kao prilog povezan uz pogrebne običaje, već da je riječ o nalazu koji je nesvjesno ukopan zajedno s pokojnikom”, napisao je Siniša Krznar u svojem stručnom članku “Je li postojao običaj polaganja novca u kasnosrednjovjekovne/ranonovovjekovne grobove na prostoru sjeverne Hrvatske?” i tako parafrazirao njihova otkrića.

‘Ukletno zdanje podno Sljemena: Misteriozna vila Ante Pavelića krije burnu prošlost i raspiruje maštu Zagrepčana

Mašić i Pantlik složili su se i kako je groblje nastalo negdje oko 1473. godine kada su se dominikanci preselili iz podgrađa Kaptola na Gradec, a na groblju su se Zagrepčani ukapali sve do 1620. godine. Vjeruje se kako su neki od pokojnika bili pokopani u drvenim lijesovima, a neki su bili omotani platnom.

 

Komentari

loading...
-->