Pandemija, potres, poplava, toplinski val i industrijska nesreća. Popis je to pet mogućih katastrofa koje prijete metropoli, stoji u dokumentu “Procjena rizika od velikih nesreća na području Grada Zagreba”.
Najveću od opasnosti proživjeli smo 22. ožujka, iako su šanse da se dogodi potres bile između 1 i 5 posto. Isto su tako niske šanse da se dogodi i pandemija. Da se dvije katastrofe dogode u isto vrijeme, rekli bi mnogi, gotovo je nemoguće.
No kako nas ova 2020. više doista ničime ne može iznenaditi, ne samo da nam je donijela dvije ranije navedene katastrofe u isto vrijeme, već nam je kao šlag na tortu, na pandemijom i potresom još uvijek ranjeni Zagreb, donijela i treću katastrofu – poplavu.
I kad mislimo, odnosno, kada se nadamo da je popis za katastrofičnu 2020. gotov, onda nas iznenadi vijest da će se Zagrepčani ove godine možda susresti i sa toplinskim valom!
Štoviše, dr. sc. Tanja Renko iz Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a za Jutarnji je odgovorila kako je za očekivati da će se barem kraći toplinski valovi javiti u dijelovima zemlje.
U veljači ove godine, u Zagreb je doputovao još uvijek nedovoljno poznat koronavirus. Svjetska zdravstvena organizacija 11. ožujka proglasila je pandemiju virusa Covid-19 koji se u nekoliko mjeseci iz Kine proširio po čitavom svijetu.
Države su postupno zatvarale granice i paralelno donosile mjere samoizolacije za stanovništvo, a mnogi su prvi puta u životu osjetili kako je to biti u karanteni. I tek što su se Zagrepčani počeli privikavati na karantenu, samo nekoliko dana kasnije u 6 sati i 24 minute probudio ih je najveći potres u posljednjih 140 godina! Bio je to potres 5,5 po Richteru, a od kojeg se Zagreb još uvijek oporavlja isto kao i tlo koje se još uvijek povremeno trese.
Prizori toga dana mnogima će ostati u sjećanju – bile su to scene kao iz filma katastrofe, a najveći utisak zasigurno će ostaviti prizor trudnica koje su sa tek rođenom dječicom ispred Petrove stajale na zimi umotane u dekice. Toga kobnoga dana život je izgubila jedna djevojčica, što je dodatno potreslo već ionako dovoljno potresene Zagrepčane.
Godina i dalje nije gotova, a to nam je svakako dala do znanja 24. srpnja kada je Zagreb zadesila poplava koja je učinila veliku štetu – a koja se još procjenjuje.
Popis velikih nesreća još broji samo dvije katastrofe, od kojih je jedna već najavljena kao moguća za ovu godinu, a onu petu – industrijsku nesreću, nadamo se da nećemo iskusiti.
U dokumentu “Procjena rizika od velikih nesreća na području Grada Zagreba” šanse da se Zagreb suoči s dugotrajnim toplinskim valom su iznimno velike, čak veće od 98 posto, što podrazumijeva da se mogu dogoditi jednom ili više puta godišnje.
Toplinski val podrazumijeva situaciju u kojoj više od tjedan dana vlada maksimalna dnevna temperatura zraka iznad 37,1 stupanj Celzijusa, odnosno kada je četiri ili više dana najniža temperatura zraka 22,9 stupnjeva.
Posljedice jednog takvog toplinskog vala su opisane u dokumentu te je tako, primjerice, 2012. godina imala je iznadprosječno toplo ljeto u Zagrebu kada je tijekom tjedna toplinskog vala broj prijema u hitnu medicinsku službu porastao na 10.000 naspram 6000 prijema tijekom tjedana bez toplinskog ekstrema.
Pojava događaja toplinskog vala ekstremnog rizika (temperature više od 37 stupnjeva) koji traje više od četiri dana očekuje u barem 22 dana u ljetnoj sezoni, s čime ujedno dolazi i porast smrtnosti stanovništva za 10 posto, a kada su posebno ugroženi građani starije dobi, kronični bolesnici te djeca.
Mr. sc. Lidija Srnec iz Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Jutarnji je objasnila kako podaci mjerenja na opservatoriju Zagreb Grič pokazuju da srednja godišnja temperatura zraka raste za oko 1,1 °C na 100 godina. Prošla je godina prema tome bila najtoplija od početka mjerenja na toj postaji, odnosno od 1862. godine.
“Projekcije promjene temperature zraka u budućnosti ukazuju na porast srednje, ali isto tako i maksimalne te minimalne temperature zraka. Ljeta će i dalje imati pozitivan trend porasta temperature. Međutim to ne znači da svako ljeto mora biti toplije od onog prethodnog, kao i da ne možemo očekivati pojedino ljeto koje će biti hladnije od prosjeka”, objašnjava Srnec.
Dr. sc. Tanja Renko iz Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a za Jutarnji je odgovorila na pitanje kakvo nas ove godine ljeto očekuje u Hrvatskoj, a time i u Zagrebu. Kako navodi, dugoročna prognoza za ljetne mjesece prema dostupnim prognostičkim materijalima Europskog centra za srednjoročnu vremensku prognozu upućuje da bi svi ljetni mjeseci bili topliji od prosjeka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja.
“Sukladno tome, za očekivati je da će se pojaviti barem kraći toplinski valovi u dijelovima zemlje. No, pravi intenzitet i trajanje u ovim trenucima teško je predvidjeti”, kaže Renko pri čemu napominje da dugoročne vremenske prognoze zasad imaju znatno manju pouzdanost od kratkoročnih i srednjoročnih, tako da su moguća i znatnija odstupanja od navedene prognoze.
Pokazatelji su, međutim, takvi da bi nas moglo očekivati još jedno ljeto s toplinskim udarom. Kako će se to odraziti na Zagreb koji je već pogođen pandemijom, potresom i nedavnom poplavom, to je teško predvidjeti, no iz gradskog Ureda za upravljanje hitnim situacijama ističu da su spremni i na taj scenarij.
“Moguća pojava toplinskog vala će svakako dodatno otežati situaciju, no srećom posljedice će biti manje izražene nego nakon potresa i tijekom trajanja pandemije budući da su posljednjih godina toplinski valovi sve češći pa se i stanovništvo polako privikava na posljedice promjene klime.
Najugroženija skupina građana tijekom trajanja toplinskih valova su kronični bolesnici i starije osobe, odnosno ista skupina ljudi kao i tijekom trajanja aktualne pandemije. Ured će znati uspješno odgovoriti i na ovu moguću ugrozu, neovisno o sadašnjoj situaciji”, kažu iz Ureda za upravljanje hitnim situacijama.
