‘OD NOSA DO GAĆA, UZ HRANU I PIĆE’ Sakoman zabrinut zbog šmrkanja kokaina u Zagrebu, ali i pušenja trave: ‘Raste broj hospitalizacija’

Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL, Goran Stanzl/PIXSELL

“Premda sam u mirovini, gledajući podatke o kojima javnost uopće nije informirana, boreći za istinu i javni interes, nisam više mogao šutjeti. Prije godinu dana, pismeno sam o problemu droga i organiziranog kriminala informirao Ured premijera, ministra i glavnog ravnatelja policije, poslije i vrh sudbene vlasti”, poručio je neuropsihijatar Slavko Sakoman, koji i danas slovi kao najveći hrvatski autoritet na području liječenja ovisnosti. Dodaje i kako je situacija u metropoli zabrinjavajućua jer se u Zagrebu svaki dan pošmrče kilogram kokaina, ali i popuši 70 tisuća džointa, za što je plaćeno 1.040,200.000 kuna.

Do ovih brojki dolazi se mjerenjem koncentracija metabolita droga u otpadnim vodama Zagreba, koju znanstvenom metodom provodi od 2009. Institut „Ruđer Bošković“.

“Podaci za Zagreb pomnoženi s četiri daju sliku potrošnje u Hrvatskoj i iznosa novca koji se odlio u ruke kriminalne mreže na ‘uličnoj razini’. Za sada su dostupni podaci do 2019., godini u kojoj je u Hrvatskoj prodano više od 50 tona marihuane i više od 4 tone kokaina uz promet na crnom tržištu od oko 7 milijardi kuna. Napominjem da je potrošnja svih droga održavana na podnošljivoj razini do 2014. da bi u kratko vrijeme nakon toga potrošnja kanabisa porasla 300%, kokaina 500%, ecstasy 350%, amfetamina 950%“, napisao je Sakoman za Večernji list.

Zbog konzumacije marihuane, navodi neuropsihijatar, na tisuće  maloljetnika i desetke tisuća mladih mentalno zaostaje, gubi motivaciju za obrazovanje, rad i zdravu zabavu, izlažući se konzumaciji te izuzetno lako dostupne droge. Tvrdi i kako je u porastu broj psihijatrijskih hospitalizacija zbog psihotičnih i paranoidnih stanja koje uzrokuje kanabis.


No, mladi nisu jedini kojima droga uništava život, smatra poznati liječnik.

“Podaci upućuju na to da su i preventivne mjere za smanjenja potražnje za sredstvima ovisnosti zakazale, da je odgoj djece nefunkcionalan, da je sustav vrijednosti u društvu poremećen, da najveći utjecaj na kreiranje društvene zbilje imaju ljudi u čijim glavama dominira težnja moći, slavi, novcu, što je pretpostavka za realizaciju psihologije brze, egocentrične, hedonističke nagrade; od nosa, preko usta i punog džepa, do „gaća“ (dopaminska ugoda, uz dobru hranu i piće „sex and drugs“).

Ljudi „takvog morala“ imaju više novca, obiteljski život im je narušen i mnogi nedužni, osobito djeca i njihove majke za to plaćaju „ceh“. Njima je uzimanje „čistog“ kokaina čak znak prestiža. Zanimljivo je da visoko rangirani dileri droga ne konzumiraju kokain. Kada novac i gomila materijalnih vrijednosti i „šminkeraja“ više ne zrače smislom postojanja, tada na scenu stupa kemijska stimulacija mozga naglo obogaćenih poduzetnika, financijaša, pokvarenih odvjetnika, s etikom „posvađanih“, korumpiranih liječnika. Tu je i svijet estrade, ali i puno nesretnika kojima treba stimulacija da bi mogli funkcionirati u dinamici života”, objašnjava Sakoman.

Epidemija i potresi “pomogli su”, kaže, da se u sjenu gurni ovi veliki društevni problemi.

“Na ilegalnoj trgovini kokainom i kanabisom, na uličnoj razini, kriminalna mreža u Hrvatskoj je uprihodila (bez fiskalne blagajne) u 2019. godini više od šest i pol milijardi kuna. Ako bismo tom iznosu dodali odljev novca na amfetamin, MDMA, heroin, nove sintetičke droge itd., iznos bi bio oko osam milijardi kuna”, zaključuje Sakoman.

Komentari