Ni jedan posto od ukupnog broja stanova – točno 44 njih će, od 4886 stanova, koliko trenutačno ima u vlasništvu, na raspolaganje onima koji su u potresu izgubili krov nad glavom dati Grad Zagreb,piše Večernji list.
Točno 44 stana, kažu u Uredu za upravljanje imovinom grada, useljiva su odmah, a upitani su i hoće li se ubrzati gradnja novih kvadrata u Podbrežju, što je gradonačelnik Milan Bandić prije nekoliko dana najavio kao “građevinski New Deal”. Prigodniji bi naziv možda bilo “New New Deal” pošto je isti naziv već iskoristio kad je predstavljao sufinanciranje obnove pročelja, istih onih za koje je optužio Zagrepčane da ih nisu farbali pa su im zato zgrade stradale u nepogodi.
U svakom slučaju, pročelnik Ureda za imovinu Damir Lasić ističe kako je “općepoznato da je u pripremi zakon kojim će biti regulirani uvjeti, mjerila, kriteriji i načini zbrinjavanja građana pogođenih potresom”.
“S obzirom na sve okolnosti, Grad Zagreb će, u svrhu njihova zbrinjavanja, ubrzati gradnju stanova u Podbrežju” kaže Lasić, ali neke rokove ili način tog ubrzanja ne spominje. Večernji list neslužbeno saznaje da bi gradnja oko 600 novih stanova u Podbrežju trebala početi unutar godine dana, što u principu znači da se prije otprilike 2023. ondje neće smjestiti nijedan Zagrepčanin koji trenutačno zbog razrušene kuće ili stana boravi u Studentskom domu Cvjetno naselje ili kod rodbine te prijatelja.
Postavlja se pitanje – zašto? Zato što za gradnju prvih šesto stanova raspoređenih u četiri zgrade u ovom novom zagrebačkom kvartu trebalo gotovo dvije godine, točnije – prva je lopata zakopana u Podbrežju u rujnu 2016., a stanari su se uselili krajem lipnja 2018. godine.
“I dulje bi to sve potrajalo da sad već nemamo projekt po kojem će se graditi. Ionako je u startu bilo planirano da ondje bude 1800 stanova. Trebat ćemo sad naći izvođača radova, ne znamo hoće li se morati preko javne nabave, ali i to bi moglo oduljiti proces”, govore neslužbeno u Zagrebačkoj stanogradnji, koja je zapravo vlasnik Podbrežja, ali stanovima, određeno je tako sporazumom, upravlja u suradnji s Gradom.
Posao izgranje novih šesto stanova, procjenjuju, koštat će negdje oko sto milijuna kuna.
“Nije to mala investicija, ali ona se ionako planirala, sad će se samo malo ubrzati”, kažu u Zagrebačkoj stanogradnji.
Kako će se, pak, odlučiti tko ide u trideset stanova, koje će država dati na raspolaganje, tko u 44 gradska, a tko će čekati Podbrežje? U Gradu još nisu sigurni – i tu čekaju novi zakon, oko kojeg se trenutačno spore s Ministarstvom graditeljstva, ali ističu da će prioritet sigurno imati obitelji koje socijalno stoje najteže.
“Dakako, smještaj će biti za one čije su kuće i zgrade neupotrebljive. Dakle, crvena naljepnica. Oni koji mogu biti u nekretninama, odnosno koji imaju narančaste naljepnice, neće dobivati stanove”, neslužbeno govore u Gradu, gdje su upitani i zašto se na raspolaganje, za prvu ruku, daje tek jedan posto stanova, a samo u Cvjetnom naselju gotovo je 500 Zagrepčana koji nemaju kamo. Odgovaraju kako je stanje jednostavno takvo.
Od 4886 stanova, 866 se koristi bespravno, dio je u najmu, dio ima neku drugu namjenu, poput onog na Jelačić placu koji služi kao muzej gljiva, dok je dio njih jednostavno neodržavan, odnosno nije useljiv te se ne može dati na raspolaganje.
