Od velikog potresa u Zagrebu prošlo je točno godinu dana. Buđenje u 6.24 sati rijetko će tko zaboraviti. Epicentar je bio sedam kilometara sjeverno od središta grada, magnitude 5.5 po Richteru, a velike posljedice potresa vidljive su i danas.
S obzirom na to da se po pitanju obnove učinilo vrlo malo, o navedenom su u HRT-ovoj emisiji “U mreži Prvog” govorili ministar graditeljstva Darko Horvat, potpredsjednica HGK za građevinarstvo Mirjana Čagalj, Berislav Medić s Arhitektonskog fakulteta i Alan Čaplar predstavnik stanara zgrade s crvenom naljepnicom.
“Prije godinu dana napustio sam stan u zgradi koja ima u zidu pukotine u koju može stati dlan u zid. Nadali smo se da će se već sada građevinari ojačavati zidove. Najprije smo napravili hitnu sanaciju dimnjaka, pa smo čekali zakon, upute obrasce. Prikupili smo sve što smo mogli kako bi ubrzali. Pribavili smo elaborat, glavni, i strojarski projekt, troškovnike, dozvole, suglasnosti, potvrde, izvatke, odluke. Tako je nastala hrpa od šest kilograma dokumenata koje smo početkom veljače predali u ministarstvo međutim još, kao i svi drugi čekamo obnovu”, obrazložio je probleme obnove Čaplar, a dodaje da se neizvjesnost samo produbljuje.
Tvrdi i da nemaju konkretan odgovor na važna pitanja, a ministar Horvat je rekao da sve što je Čaplar istina. Ipak, naglašava da je velika dokumentacija nužna da bi se zgrada obnovila, te da je sustav postavljen na transparentan način.
Horvat se i ne slaže s tezom da se ništa nije napravilo, te dodaje da je u medijskom prostoru jako puno krivih informacija. Ističe da se kvalitetan projekt s pripadajućim troškovnikom ne može zaobići, te da je ključni naglasak na struku i izradu kvalitetne projektne dokumentacije.
Arhitekt Berislav Medić pak tvrdi da je situacija sada puno bolja, naspram kakva je bila.
“Mi radimo aktivno na projektima obnove u skladu sa zakonom. Promoviram da ljudi to sami rade, odnosno da sami krenu i ne čekaju organiziranu obnovu jer mislim da će lakše doći do izvođača i projektanta. Tu treba izdvojiti više novca u startu, ali vratit će im se, no treba više novaca nego kad se ide u organiziranu obnovu. Najvažnija je dobra dokumentacija, primarno projekt obnove kojim će se predviđati ojačanja kuća u skladu sa zakonom”, kaže Medić.
Potpredsjednica HGK za građevinarstvo Mirjana Čagalj ne slaže se s tezom da obnova nije počela. Ističe da je samo par sati nakon potresa na teren izašlo 500 volontera koji su davalo naljepnice, te da su izvršene i hitne mjere koje si osigurale novac za smještaj stanara, zabatne zidove, dimnjaka. Tvrdi i da je donesen zakon, program mjera, te da se krenulo u projektiranje.
“To je dio koji nije vidljiv. U građevini je poznato da je priprema dobra osnova svega. Da nije bilo dobre pripreme danas bi bio kaos da se ne zna tko pije, a tko plaća. Teško je to ljudima objasniti. Zgrade su se trebale održavati isto kao i o automobil na kojem se radi godišnji servis. Trebalo se bolje brinuti o njima. Moglo se brže, no za organizirani sustav treba vremena, a ljudima je to teško za razumjeti. Nije se jednostavno snaći u svemu tome ako niste te struke. Upravitelji zgrada bi trebali malo više s građanima i sa svojim stanarima sjediti. Teško je ljudima reći da treba strpljenja, ali treba strpljenja”, kaže Čagalj i dodaje da vjeruje da će se za mjesec-dva krenut s građevinskim radovima.
