Nakon što se društvenim mrežama proširila prognoza prema kojoj se ”na sjeveru stvara polarni vorteks” koji će donijeti hladnu i žestoku zimu, porazgovarali smo s poznatim hrvatskim meteorologom Nebojšom Subanovićem koji nam je objasnio o čemu je zapravo riječ i hoće li Hrvati osjetiti taj famozni vorteks.
Zagrepčanka šokirana stanjem ulice koja je trebala biti ponos: ‘Što se ovdje dogodilo’
Naime, polarni vorteks, kaže Subanović, postoji stalno i zapravo nije ništa neuobičajeno.
”To je jedna relativno uska pruga brzog zraka koji kruži oko polarnih krajeva. On može imati promjere od 100, 200 300 kilometara i stalno postoji. Međutim, ono što je karakteristika polarnog vorteksa, uz velike brzine vjetra, jest da se nalazi se na većim visinama iznad osam kilometara i ono što je bitno u cijeloj priči je što on nije pravilna kružnica, nego ima valoviti oblik, kao vijugava cesta i amplituda tih valova se mijenja.
Dakle, koji put se taj val koji se spušta prema jugu od više nego što je uobičajeno i obično se to spuštanje događa na sjevernoameričkom kontinentu pa s nekad protegne i na Atlantik.
U tom se slučaju javljaju velike hladnoće jer vorteks dozvoli polarnom zraku da se spusti južnije pa imate vrlo jake zime”, pojasnio je meteorolog kako se ova klimatska pojava ponaša. Ističe ipak i da nije pravilo da se to dogodi. ”Povremeno se taj val istegne južnije, a ponekad ne. Ali o tome ovisi kakva će biti zima na sjevernoj polutci”, kaže.
Hrvatska može odahnuti
Ono što sve zanima jest hoćemo li mi osjetiti učinak polarnog vorteksa. Odgovor je – ne.
”U Europi se taj efekt ne vidi toliko jako, nije toliko jako izraženo. Taj polarni vorteks nama nije baš bitan, on je puno značajniji za američki kontinent. On se može spuštati u Europu, ali je tu jedna druga stvar što se tiče europskog kontinenta, posebice sjevernog dijela, ali on uglavnom ne ide jer se vorteks voli spustiti na kontinent, a ne na ocean pa mu Europa nije ni zanimljiva”, pojasnio je Nebojša Sobanović.
Europom vlada i golfska struja pa je zbog nje, navodi Sobanović, u Londonu zima toplija nego u Zagrebu.
”Tako da taj vorteks, kada mu se poveća amplituda, on se spušta nad sjevernoameričkim kontinentom i diže nad Atlantikom pa se možda nad Sibirom opet spusti. Šanse za takve neke kataklizmičke zime u Europi su male”, rekao nam je iskusni meteorolog.
Što čeka Europu?
Što onda može očekivati Europa od zime? Na to pitanje Sobanović odgovara da je nama ”puno bitnija situacija nad Sibirom”. Pojašnjava da, generalno govoreći, vrijeme nad Europom diktiraju dvije pojave.
Jeziv slučaj na tramvajskoj stanici digao na noge pitomu četvrt: ‘Čuvajte se, više nije sigurno’
”Jedna su ciklone nad sjevernim Atlantikom, a druga je anticiklona nad Sibirom. Kada su uvjeti takvi da je sibirska anticiklona dovoljno jaka i zauzme veći dio europskog kontinenta, uglavnom istočno i srednjoeuropskog, tada ona sprječava dolazak ciklona s Atlantika nad Europu. Tada imamo vrlo hladne i suhe zime.
Stalna borba
Kada zimi malo popusti ta anticiklona, onda krenu ciklone s Atlantika donoseći vlažan zrak. O tome koliko je sibirska anticiklona uspjela rashladiti kontinent ovisi hoće li ciklona s Atlantika donijeti kišu ili snijeg. To je stalna borba između jedne i druge pojave. Postoji tu i priča o intenzitetu ciklona i razne teorije o mehanizmima koji utječu na to, ali uglavnom cijeli taj proces je jako složen”, objasnio nam je stručnjak s portala meteo-info.hr.
