O ZAKONU SE OGLASILO I DRUŠTVO ARHITEKATA: Traže pet amandmana na Zakon o obnovi

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruženje hrvatskih urbanista, Društvo arhitekata Zagreba i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, poslali su dana dopis za medije u kojem su upozorili na nedostatke Konačnog prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Kažu kako je zakonsko rješenje trebalo donijeti konkretno rješenje za pristup brzoj, sustavnoj i kvalitetnoj obnovi Grada Zagreba i okolice, ali isto tako biti iskorak prema utvrđivanju pravila urbane obnove hrvatskih gradova te obnovi zapuštenog građevinskog fonda Republike Hrvatske, sukladno potrebama 21. stoljeća. Još od prvog nacrta navedenog zakona, arhitektonska je struka upozoravala na problem fokusiranja obnove isključivo na obnovu konstrukcije zgrada, uz zanemarivanje sustavnog i sveobuhvatnog pristupa obnovi.

Više su puta upozoravali na nedovoljno kvalitetna rješenja pojedinih pitanja u prijedlogu zakona, te sada konstatiraju da ona i dalje nisu ispravljena. Stoga ponovo skreći pozornost na pet točaka za koje smatraju da treba ispraviti u konačnom zakonu.

“1. Uveden je potpuno nepotreban paralelni sustav izrade Projekata za obnovu, umjesto uvriježenog glavnog i izvedbenog projekta i primjene redovnog zakonodavstva, čime se pod krinkom brzine ne osigurava kvaliteta projekata te time niti kvalitetno praćenje troškova gradnje, već u izvedbi obnove može prouzročiti dodatne troškove i nepredviđene radove, a u budućnosti nepotrebnu pravnu nesigurnost na neodređeni rok za radove na zgradama u najosjetljivijim dijelovima urbanih cjelina.

2. Za svako poboljšanje konstrukcije zgrada, nužno je izraditi i arhitektonski projekt, kako bi se sagledali i evidentirali svi potrebni radovi i troškovi koji će se nužno dogoditi prilikom tih radova, što ovim Zakonom nije predviđeno. Propuštanje jasnog definiranja završnih radova kroz arhitektonski projekt i njihovo prepuštanje ‘samoorganiziranju’ suvlasnika neizbježno će dovesti do devastacije i degradacije Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Završni radovi nužni nakon konstrukcijske obnove zgrada, a koji su ključni za njihovo oblikovanje i konačan ‘izgled’, moraju biti unaprijed jasno određeni bez obzira što nisu uvijek predviđeni za sufinanciranje od strane države i jedinica lokalne samouprave.

3. Sukladno sadašnjim pozitivnim propisima na svim građevinama koje se rekonstruiraju i grade u RH arhitekti smiju biti glavni nadzorni inženjeri i izrađivači projekta uklanjanja zgrada, no ovim predloženim Zakonom to je onemogućeno. Ne vidimo niti jedan jedini razlog za ovakav diskriminatoran pristup, a koji može imati isključivo negativne posljedice na kvalitetu obnove


građevnog fonda i visinu troškova te brzinu obnove, pogotovo na vrijednim zaštićenim spomenicima nepokretne baštine i Povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba.

4. Fond za obnovu, u ovom Zakonu planiran kao provedbeno tijelo, treba imati i stratešku funkciju planiranja i programiranja (gdje bi naziv ustanove Zavod za obnovu bio primjereniji), a mora biti neovisno tijelo koje će isključivo stručno odlučivati i provoditi obnovu prema usvojenim stručnim uvjetima i programima, s iskusnim stručnim kadrovima koji imaju radno iskustvo na odgovarajućim poslovima.

5. Obzirom na dugogodišnji proces i znatna financijska sredstva potrebna za urbanu obnovu, a koja u ovom trenutku nisu osigurana, Zakon o obnovi bi morao omogućiti izradu smjernica i pripremne dokumentacije za proces cjelovite urbane obnove, a kako bi se prostor sagledavao cjelovito na razini Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, na razini blokova, unutrašnjih prostora blokova i njihova uređenja.”

Komentari

loading...