NSK će u Klovićevim dvorima proslaviti 100 godina Grafičke zbirke

commons.wikimedia.org

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu stotu obljetnicu osnutka slavi velikom izložbom “Trag nadahnuća, Linija ljepote – Prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK”, koja se otvara u četvrtak, 19. rujna u Galeriji Klovićevi dvori.

Na izložbi će se predstaviti oko 250 djela, crteža, grafika, grafičkih mapa, plakata i razglednica koje datiraju od 15. stoljeća do danas, a neka od njih spadaju u sam vrh hrvatske i svjetske umjetnosti.

Koncipirana u šest tematskih cjelina – pejzaž, životinje, čovjek, grad, apstrakcija te dualizam slike i riječi, izložba objedinjuje stilski, vremenski i medijski različite umjetnina, a nazivi cjelina preuzeti su od pojedinih djela koja najbolje opisuju njihov sadržaj.

Autorice izložbe su Charlotte Maria Frank, Tamara Ilić Olujić, Maja Karić i Vesna Vlašić Jurić.

“Fond zbirke je prilično velik, oko 200 tisuća jedinica građe, pa je bilo teško izabrati 250 radova za izložbu. Trudili smo se određenu temu proći kroz neki vremenski period, kroz različite umjetnike, njihove senzibilitete, znatiželje, tehnike, a u svakoj skupini akcent je na određena djela koja su posebno zanimljiva”, rekla je Vlašić Jurić.

Kustosica izložbe Iva Sudec Andreis naglasila je kako je riječ o respektabilnoj zbirci, čak i u europskim okvirima, koja je nazaobilazna u pripremanju velikih izložbi i retrospektiva Klovićevih dvora.

“Izložba je važna jer donosi grafiku, što je medij koji je marginaliziran, pa ćemo kroz popratni program pokušati upoznati posjetitelje i s tim umjetničkim izričajem”, dodala je.

Za izložbu je napravljen izbor od starijih autora do djela umjetnika koji su obilježili 20. stoljeće, kao i djela suvremenika, među ostalim, tu su “Bogorodica” Julija Klovića, djela Martina Kolunića Rote, Andrije Medulića, Celestina Medovića, Rembrandtov autoportet, Picassovo plakat za film “Bitka na Neretvi”.

Tu su i radovi Tomislava Krizmana, španjolski pejzaži Ljube Babića, vedute Menci Clementa Crnčića, koji su ujedno i  jedni od osnivača Zbirke, djela prve žene na Pruskoj umjetničkoj akademiji Käthe Kollwitz te Georgea Grosza, Oskara Kokoschke, arhitekta Fischera von Erlacha, sve do Andrije Maurovića, Mirjane Vodopije, Miroslava Šuteja, plakata Borisa Bućana ili djela iz donacije Mirka Ilića kao i mnogih drugih radova domaćih i stranih autora.

Prvi upis u inventarnu knjigu Grafičke zbirke 1920. je pejzažni akvarel Huga Conrada von Hoetzendorfa, predstavnika osječke crtačke škole.

Iso Kršnjavi, tada ministar kulture i prosvjete, Zbirci je iste godine darovao dva iznimna grafička otiska nastala u 17. stoljeću – grafike malog formata “Čovjek u sjenici” i “Autoportret” Rembrandta.

Vrijednu građu čine i dva crteža Julija Klovića, crtež crvenom pisaljkom “Bogorodica s usnulim Isusom, svetim Josipom i Ivanom Krstiteljem” i crtež laviranim tušem “Uskrsnuće”, a posebno mjesto u zbirci plakata zauzima onaj Pabla Picassa za filmski spektakl “Bitka na Neretvi”.

Zbirka posjeduje i najcjelovitiju zbirku strip-tabli Andrije Maurovića, svoja su djela Zbirci donirali, među ostalim, Miroslav Šutej, Boris Bućan, Krešimir Penavić (djela Mirka Ilića), a najnoviji dar je crtež-ilustracija “Pad komunizma” Milana Trenca, nastao 1985. za Start.

Posebno mjesto unutar Zbirke zauzima serija crteža s početka 18. stoljeća koji nastaju kao predlošci za bakropise Fischerove knjige Nacrt povijesne arhitekture, a među 79 crteža je i onaj Dioklecijanove palače. Zanimljivo je da nigdje ne postoji pisani trag o tome kako su se ti vrijedni crteži našli u Knjižnici.

Izložba će biti otvorena do 3. studenog.

Komentari