Početkom 2021. prije godine dana u ovo vrijeme, Hrvatska i cijela regija bila je zgrožena kada je pokret “Nisam tražila”, otkrio stravične priče seksualnog uznemiravanja na fakultetu i radnom mjestu.
Podsjetimo, inicijativa “Nisam tražila” prikupljala je anonimne objave o seksualnom uznemiravanju u cijeloj regiji, najviše u sveučilišnim gradovima, Beogradu, Sarajevu i Zagrebu.
Najgori slučajevi otkriveni su na dramskim umjetnostima, pa tako i na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti (ADU), a sve je počelo sa srpskom glumicom Milenom Radulović, koja je u intervjuu progovorila o silovanju i seksualnom zlostavljanju 68-godišnjeg učitelja glume Miroslava Mike Aleksića.
Aleksić je završio iza rešetaka, a nove ispovijesti, samo su se nastavile nizati, kako od poznatih glumica, tako od anonimnih studentica.
Kako javlja HRT, u njihovom je “Studiju 4” povodom godine dana od početka pokreta gostovala novinarka Telegrama Dora Kršul, koja je prošle godine pisala o seksualnom uznemiravanjiu na zagrebačkim fakultetima.
Prijavljivali još prije 20 godina
“Telegram je krajem siječnja otkrio najistaknutiji slučaj u priči oko uznemiravanja na Zagrebačkom sveučilištu, a riječ je o profesoru emeritusu kojega je aktualni rektor Damir Boras sam predložio za emerituru nakon što je znao za najmanje jedan prijavljeni slučaj odnosno izjavu jedne bivše studentice koja je tog profesora optužila za višegodišnje uznemiravanje. Kada smo objavili tu priču, potkrijepljenu dokazima da je rektor za to znao, stigla je reakcija iz rektorata gdje se Telegram i mene osobno prozvalo za nekakav komplot sa žrtvom uznemiravanja kako bismo naštetili ugledu Zagrebačkog sveučilišta i rektora”, rekla je Kršul za HRT.
Dodala je kako su se naknadno Telegramu javile još četiri žene sa svojim pričama kod istog profesora.
Prema mozaiku koji je složio Telegram, najsvježije prijave su iz 2018. prije profesorova umirovljenja, a one najstarije prijavljene su prije 20 godina.
Kršul je zaključila kako se “neke iskre promjena događaju”, ali kako rektorat po svemu sudeći, nema namjeru popraviti stvari.
To se ilustrira radnom skupinom Željka Potočnjaka s Pravnog fakulteta.
Iako su Potočnjak i suradnici u svome izvješću dali 12 konkretnih preporuka kako osnažiti sustav prijava uznemiravanja, rektor Boras se oko toga još nije oglasio.
Trenutno je jedino Veterinarski fakultet dao otkaz prijavljenom nastavniku.
Nepovjerenje u sustav
Bivša dekanica ADU-a, Franka Perković Gamulin, rekla je za HRT kako je od početka inicijative na Zagrebačkom sveučilištu preko stotinu prijava na desetak sastavnica.
Istaknula je problem nepostojanja protokola i struktura koje su se bavile tim prijavama, kao neimanje platforme koja bi za sve sastavnice potpisala jednako tretiranje seksualnog uznemiravanja. Nema osiguranja anonimnosti, nema zaštite, nema pshiloške podršle e kako ne postoje protokoli niti strukture koje bi se bavile tim prijavama. Ne postoji generalna platforma koja bi osigurala da sve sastavnice sveučilišta u RH postupaju na isti način, da se osigura anonimnost prijaviteljicama i prijaviteljima te da ih se zaštiti i da im se osigura psihološka podrška.
“Samo na ADU-u imamo prijavu koja datira iz 1995. godine. Doduše, radi se prijavi jedne kolegice koja se događala izvan akademskih krugova. Na čitavom sveučilištu prevladavaju prijave bivših studentica, odnosno studenata. Dvadeset i tri slučaja su iz nekog prošlog vremena, a 15 je recentnih slučajeva. To govori o tome da se tema dugo prešućivala i da su žrtve čekale jako dugo da se jave, većina ih je anonimnih” rekla je za HRT Perković Gamulin.
Dodala je i kako je radna skupina pokazala da brojne žrtve ne prijavljuju slučajeve zbog nepovjerenja u sustav.
Tako unatoč povezivanju žrtava iz cijele regije kroz ispovijesti i iskustva koje su ih tješile da nisu same, ipak je evidentno kako je daleki put koje Sveučilište u Zagrebu ima pred sobom, ne samo kako bi zaštitio žrtve seksualnog uznemiravanja, već i spriječio uopće događanje takvih incidenata.
