U jeku epidemije počeli su veliki građevinski radovi na Ksaveru, a riječ je o najvećem i trenutačno financijski “najtežem” ulaganje u znanstvenu infrastrukturu u Hrvatskoj, prenosi portal Novac.hr.
Naime, na mjestu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) gradi se novi istraživački kompleks u vrijednosti 232 milijuna kuna.
Projekt Rec-iMi (Istraživačko-edukacijski centar za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja) uključuje gradnju ostakljene zgrade na 5000 četvornih metara i pet katova, opremljenu laboratorijima, mini tehnološkim parkom i najsuvremenijom znanstveno-istraživačkom opremom.
Glavna zgrada Instituta ostat će na mjestu, ali će proći opsežnu rekonstrukciju. Nekoliko starih pomoćnih objekata na toj lokaciji bit će srušeno.
Iz fondova Europske unije financiralo se 85 posto projekta, a jednom kad bude dovršen, kažu u IMI-ju, bit će to najznačajniji znanstveni institut u ovom dijelu Europe u kojem će se znanstvenici baviti istraživanjima u zdravstvenoj i medicinskoj ekologiji i zaštiti od zračenja.
“Zapravo je sve krenulo i prije 2015. godine, nakon što sam se vratio na Institut i rekao “čujte, ljudi, imamo europske fondove, mogli bismo kompletno modernizirati našu ustanovu”. Uprava Instituta je pristala, prijavili smo natječaj i on je odobren 2017. godine”, prepričava Radovan Fuchs, idejni začetnik projekta i dugogodišnji znanstveni savjetnik na Institutu.
Sredstva iz Europske unije za Rec-iMi osigurana su na kraju u svibnju 2018. Tada je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja održano svečano potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Od 20-ak infrastrukturnih projekta koji su tada dobili ukupno milijardu kuna sredstava EU, usput budi rečeno, ksaverski je centar dobio četvrtinu, čime je postao najizdašniji znanstveni projekt u posljednjih deset godina.
Radovi na novoj zgradi počeli su napokon sredinom veljače ove godine, a dovršetak radova na novoj zgradi očekuje se u travnju sljedeće godine. Nakon toga počinje kompletna rekonstrukcija i obnovu glavne zgrade. Osim što će dobiti novo pročelje, iznutra će se proširiti prostor, srušiti zidovi i napraviti moderni uredi i dva laboratorija. Znanstvenici bi u novi kompleks mogli useliti krajem 2021. godine ako radovi budu išli prema planu.
Kad to sve skupa završi Hrvatska bi trebala dobiti 8000 četvornih metara najmodernijih znanstveno-istraživačkih prostora. Zgrada će, kaže Fuchs, biti energetski učinkovita, s dizalicama topline i sofisticiranim pročeljem. U prizemlju nove zgrade bit će smješten odjel medicine rada s uređenim ambulantama i prostorima za dijagnostičke i istraživačke potrebe i svi laboratorijski prostori – biokemijski, kemijski, toksikološki, kao i prostori za rad sa staničnim kulturama i nanočesticama. Također, bit će tu i dva posebna laboratorija za rad s visokotoksičnim supstancama. Taj će labos imati posebne sigurnosne sustave, bit će pod zasebnim sustavom ventilacije i filtriranja zraka.
Projekt koji financira Bruxellesa ima stroge, zadane financijske i vremenske uvjete. Usto, kad su prije pet godina raspisivali projekt, nitko nije mogao pretpostaviti da će doći do ovakve situacije. Sada, vjeruje, projekt bi mogao donijeti i neke koristi za gospodarstvo.
“Ova nam je pandemijska kriza, ako išta, pokazala koliko je važno da naša zemlja ima jake, suvremene medicinske i istraživačke centre. Posebno uzimajući u obzir to da se Institut medicine rada bavi, među ostalim, nekim visokotoksičnim supstancama, kao što su bojni otrovi. Uz to, možemo reći i da je ovo sreća za gospodarstvo. Čini se da u bližoj budućnosti neće biti većih građevinskih i infrastrukturnih projekata poput ovog, koji bi zapošljavali ljude”, ističe Fuchs.
Za građevinske radove zadužena je domaća građevinska tvrtka Kamgrad. Prema Fuchsovim riječima, oni su na natječaju prošli nudeći najjeftiniju ponudu u okviru predviđenih troškova građevinskih radova – od 95 milijuna kuna.
Osim građevinskih radova, gotovo 40 milijuna kuna iz odobrenih 230 milijuna kuna,predviđeno je za nabavu najsuvremenije opreme. Dio finih instrumenata koje su trenutačno koristili oštećen je u potresu i tek se mora ustanoviti jesu li sigurni za rad.
Unutar “mini tehnološkog parka”, kako ga nazivaju, predviđeni su modularni laboratoriji, točnije biokemijski i toksikološki labos, koji bi služili za ispitivanje čestica u prirodi, zraka, teških metala, pesticida, otrova. I dosad su, uz Državni hidrometeorološki zavod, bili vodeća ustanova za kontrolu kvalitete zraka u Hrvatskoj, a jedini se bave i zaštitom od kemijskog oružja. Bave se i teškim metalima, a manje je poznato i da provode testiranja na drogu. Neinvazivnim metodama, na temelju uzorka vlasi kose, mogu otkriti korištenje narkotika i do godinu unatrag.
