Nestašica pojedinih lijekova i dalje se može iskusiti u nekim zagrebačkim ljekarnama. Upravo jučer nam se javila jedna mama za čiju 6-godišnju djevojčicu u ljekarni nije bilo antibiotika Zinnat kojeg joj je liječnica obiteljske medicine propisala. U ljekarni su rekli kako ga već dugo ne mogu ni naručiti. Stvar je brzo riješena tako što je liječnica propisala drugi antibiotik kojeg je u ljekarni bilo. Da i dalje ima problema s nestašicom pojedinih lijekova potvrdila nam je u razgovoru i Ana Soldo predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
“Ove godine je bila nestašica antibiotika za djecu gdje nismo imali dovoljno za hrvatsko tržište. Sezona prehlada, viroza i sekundarnih infekcija je bila dosta jaka tako da je bila povećana potražnja za tim lijekovima. Nestašice su u tom pedijatrijskom dijelu posebice kad imate problem s liječenjem akutnih infekcija koje su jako česte. Onda logistički i organizacijski nastaju jako veliki problemi. Još uvijek je nestašica tih lijekova. Djelomično se premostio problem s interventnim uvozom i s izradom antibiotskih sirupa u ljekarnama ali nestašice su i dalje aktualne i nemamo baš najavu kad će se normalizirati tržište”, rekla nam je Soldo.
Nedavno je u javnost izašla i vijest o nestašici lijeka za dijabetičare.
“Do 18. ožujka neće biti lijeka. Bile su još neke količine lijeka na zalihama u ljekarnama, ali s obzirom na potražnju za tim lijekom količine koje su bile su se brzo potrošile i pacijenti ga nisu mogli preuzeti na recept”, rekla nam je Soldo.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Kaže kako razlog službeno ne zna, ali kako se iskustveno pokazalo kako je u posljednjih godinu dana velika potražnja za tim lijekom od strane pacijenata koji imaju problema s prekomjernom težinom jer taj lijek ima djelovanje da pomaže kod reguliranja tjelesne težine.
“Veliki broj pacijenata koji nemaju dijabetes ali imaju problema s prekomjernom težinom su uzimali te lijekove u ljekarnama”, kaže.
Proizvodnja u Indiji i Kini
Istaknula je kako se Hrvatska, kao i druge europske zemlje, suočava s nestašicama lijekova osobito od Covid pandemije te novonastale geopolitičke situacije.
“Centralizacija proizvodnje lijekova koja se dogodila proteklih nekoliko desetljeća te se proizvodnja preselila u Indiju i Kinu. Takva situacija dovela je do logističkih, proizvodnih i financijskih problema koji su doveli do nestašica. Zadnjih par godina imamo veći broj nestašica nego ranije.”
Hrvatska nema ni jednu kritičnu nestašicu
Situacija ipak nije tako jako crna u Hrvatskoj.
“Hrvatska nema ni jednu kritičnu nestašicu. To je kad za jednu bolest nemamo niti jedan lijek. Imamo sreću da nemamo takvu nestašicu ali je problem za pacijente kad nema njihovog lijeka jer onda oni moraju ići kod liječnika po zamjensku terapiju, moraju ponekad i po lijekove koje propisuju samo specijalisti ići ponovno na pregled ili pak na neku medicinski obradu tako da se prolongira vrijeme kad oni dobiju svoju adekvatnu terapiju”, pojasnila je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Rješenje problema postoji
Problem je, ističe Soldo, što liječnici i ljekarnici nemaju dovoljno dobre i brze mehanizme da pacijentima mogu osigurati brzu zamjenu terapije. Kaže kao zasad ipak u Hrvatskoj ne možemo govoriti da je nekome zbog nestašice ozbiljno ugroženo zdravlje.
“Pokrenuli smo s HALMED-om da se ta zakonom predviđena lista zamjenjivih lijekova što prije objavi da bi liječnici mogli brže jednostavnije i stručnije propisivati i izdavati pacijentima zamjensku terapiju. Dodatno se rade mehanizmi kako bi se kvalitetnije pratile te nestašice kako bi sustav dobivao relevantne informacije i u nacionalnom planu za oporavak i otpornost postoji projekt koji će za Hrvatsku pripremiti jedan novi sustav praćenja nestašica koji će ovisiti realnom stanju na terenu. Na taj način će svim omogućiti da brže reagiraju i osiguraju potrebnu terapiju za pacijente”, najavila.
Govoreći o nestašicama u vremenu ispred nas kaže kako zasad nema nekih posebno učinkovitih kratkoročnih i brzih rješenja.
“Perspektiva je takva da se na razini europske unije preslaguju stvari. Europska komisija priprema značajna sredstva za obnovu proizvodnje na tlu Europske unije gdje bi Hrvatska kao članica sigurno imala koristi i dobila bi puno brži pristup terapijama. Dodatno to je i velika prilika za našu lokalnu farmaceutsku industriju jer imamo veliku tradiciju koja doduše sada generička. Ono što je problem je da to sigurno neće biti tako brzo, ali u nekoj perspektivi od 5 do 10 godina bi stvari sigurno trebale biti bolje”, ističe te dodaje kako će se u Hrvatskoj problemu doskočiti na jedan drugi način.
Soldo kaže kako se u Hrvatskoj brzo može učiniti to da se kroz legislativu olakšaju mehanizmi da se pacijentima osigura što prije potrebna terapija.
“Imamo sad komunikaciju između liječnika obiteljske medicine i liječnika specijalista da pacijent ne mora ići u bolnicu da dobije novu terapiju. Sličnu komunikaciju pripremamo i između ljekarni i liječnika obiteljske medicine kako bi pacijentu omogućili da što manje šeta, da se kolokvijalno izrazim, a da dobije lijek na što brži jednostavniji način. To je nešto što možemo napraviti već ove godine i što je za pacijente najvažnije”, kaže te zaključuje kako ove globalne probleme niti možemo sami riješiti kao mala zemlja niti možemo prevenirati sve probleme sa nestašicama jer je to jedan veliki globalni problem.
