Spalionica medicinskog otpada koji se planira pokrenuti u sklopu KBC-a Zagreb izazvala je pravu buru u gradu.
U trenutku pisanja ovoga članka, peticiju je potpisalo 1160 ljudi koji strahuju za svoje zdravlje zbog ovog projekta.
Kako je Zagreb.info ranije pisao, pokretač peticije Marijo Đurović smatra kako predviđeno mjesto izgradnje spalionice otpada je u gusto naseljenom gradskom području na 50 metara od obiteljskih kuća i zgrada, u blizini Osnovne škole Jordanovac te kako će se zbog toga narušiti kvaliteta života građana.
Međutim, ubrzo je na ove zabrinutosti odgovorio i KBC Zagreb.
“Nema rizika ni opasnosti koje nastanu dugim prijevozom te vrste otpada, a to je u skladu i s važećom regulativom. Naime, u skladu sa propisima o gospodarenju otpadom i prema prijedlozima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), medicinski otpad trebao bi se obrađivati na mjestu ili u krugu ustanove gdje je nastao, u cilju sprječavanja mogućnosti nastanka neželjenih incidenata tijekom prijevoza i prijenosa istog”, naveli su iz KBC-a.
I dok se o spalionici naširoko priča, čini se kako sami građani u kvartu gdje bi sporna spalionica trebala biti pokrenuta o tome ne znaju previše.
Došli su biti u prirodi
Kako javlja Jutarnji list, brojni su građani bili iznenađeni na spomen spalionice ali oni koji su za nju čuli, nisu bili zadovoljni.
“Ne razumijem kako će oni to ovdje napraviti. Nije mi jasno tko će im dopustiti tu gradnju. Mislim da se gradnja mora odgoditi. Tu ljudi žive s obiteljima, tu su park, vrtići i škole. Došli smo ovdje živjeti da budemo u prirodi gdje je zrak koliko toliko čist i sad oni žele spalionicu graditi baš ovdje. Nedopustivo”, rekao je Mile, koji živi svega pedesetak metara od mjesta gdje bi trebala biti spalionica.
S njim se slaže i Zdenko koji navodi da se ljudi koji žele graditi spalionicu trebaju staviti u situaciju ljudi koji tu žive.
“Tko bi dopustio da se tako nešto gradi pored njihove kuće? Mislim, pogledajte koliko samo pobune ima zbog Jakuševca, a ljudi su se tamo doselili znajući da je tamo smetlište. Mi smo ovdje došli zbog prirode”, naveo je.
“Mislim da je ovo najgore moguće rješenje, to je doslovno nekoliko metara od kuće. Ja nisam stručnjak niti znam puno o zagađenju, ali nije mi jasno kako je to uopće sigurno za pacijente u bolnici. Čudi me kako to ide uz zdravstvenu ustanovu”, poručio je još jedan susjed, Ivan.
Međutim, jedna susjeda, koja je željela ostati anonimna, ne dijeli isto mišljenje.
“Ako je to spalionica, očito je potrebna i negdje se mora to raditi. Gdje bismo došli kada bi svi odbili sve, a mislim da je to najveći problem u cijeloj Hrvatskoj. Svi bi sve, ali ne u svom dvorištu”, poručila je.
Međutim, iako smatra kako nema rizika za zdravlje, dodala je kako je skeptična prema njenom upravljanju jer smo država gdje se ništa ne može garantirati.
“Ono što je dobro planirano ispadne loše. Logično mi je da će biti sigurnije ako će se ovdje spaljivati, a ne da se razvozi tko zna gdje. Manji su troškovi i manje riskiraju. Primjerice, sad kad je u covidu trebalo sve negdje uništavati prijevozom bi to bilo riskantnije. Pametnije je odmah tu nekakvu pećicu osmisliti i spaliti”, komentirala je.
Kako je Zagreb.info ranije pisao, KBC Zagreb je naveo troškove kao glavni razlog zašto uopće razmišljaju o spalionici.
“Otpad s KBC-a do sada se predavao ovlaštenoj tvrtki koja ga je u konačnici izvozila u inozemstvo na spaljivanje. Troškovi takvog načina zbrinjavanja otpada su vrlo visoki. Ovim projektom ćemo uštedjeti u plaćanju takvih i sličnih privatnih firmi za prijevoz i gospodarenje otpadom više od 700 000 eura na godišnjoj razini. Pretvaranjem otpada u energiju bit će osigurano dodatnih minimalno 260 000 eura ušteda na godišnjoj razini, a budu li cijene energenata i zbrinjavanja otpada rasle, potencijal za uštede još je i veći”, odgovorili su iz KBC-a za Zagreb.info.
“Građanima poručujemo da je ovo u potpunosti siguran, inovativan i održiv projekt koji će služiti kao poluga stvaranja jače agilnosti i otpornosti javnog sustava zdravstva te će predstavljati pozitivan primjer uspješno provedene zelene tranzicije i kružnog gospodarstva u sustavu”, zaključili su iz bolnice.
