’NAPRAVILI SMO 13 KORAKA, IMAMO JOŠ PET-ŠEST’: Kreću ispitivanja zemljišta za gradnju Imunološkog, stručnjake brine dugačka pauza

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Koliko je realna spominjana budućnost Imunološkog zavoda u Zagrebu, u emisiji Otvoreno govorili su Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica podružnice Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala u Imunološkom zavodu, ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić, dr.sc. prim. Suzana Bukovski, dr.med. iz Zavoda za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” te prof. dr. sc. Stipan Jonjić, voditelj Centra za proteomiku i Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Naime, država planira Imunološki preuzeti u svoje vlasništvo, a samo Društvo trebalo bi se ugasiti krajem ove godine. I dok je Jagarinec optimistična da će to zaista i biti tako, Čardžić govori kako treba riješiti jako puno pravnih pretpostavki.

“Napravili smo 13 koraka, imamo još pet, šest”, govori pa dodaje kako je ozbiljno pitanje i gradnja same tvornice koju dakako uvijek koči birokracija. “Sutra ćemo obići to zemljište u vlasništvu društva gdje će se raditi tvornica. Radit će se ispitivanje tla, dobivanje dozvola, idejni projekt, glavni projekt, troškovnik pa javna nabava. To bi sve trebalo biti gotovo do kraja iduće godine i da bi se početkom 2023. godine počelo kopati”, tvrdi.

Prijenos vlasništva

Tvornica se naime planira graditi u Brezju, a trenutni prostor u Rockefellerovoj ostat će prazan. Čardžić smatra kako će država zadržati nekoliko nekretnina, barem dvije, tri zgrade da se može raditi do prelaska u novu tvornicu.

Dodaje i kako će država kada na sebe prenese imovinu, dobiti i obveze koje su otprilike jednake tom iznosu. Ipak, na novoj lokaciji Imunološki zavod trebao bi zapošljavati 240 osoba, u odnosu na trenutna 154 zaposlena. Sve njih pak čeka drugačija struktura jer i procesi bi trebali biti automatiziraniji nego su to danas.

Opaka konkurencija

Bukovski, nekadašnja zaposlenica Imunološkog, tvrdi i kako će izazovno biti i zadovoljiti svjetske zahtjeve jer potrebno je proizvesti puno svakodnevnih proizvoda koje već neko vrijeme ne proizvode. Jedan od njih i zmijski je protuotrov čija je uvozna cijena nedavno šokirala javnost. Riječ je o iznosu od 22 tisuće kuna dok je u vlastitoj proizvodnji pak koštao tek tisuću.

Takvu vrstu proizvoda, dodaje potom, tvornice nerado proizvode jer nisu isplativi, ali trebaju nam. Dodaje i kako u novom Imunološkom treba razmišljati i o tome da smo država članica EU te da “neke stvari međusobno kolaju”.

Naposljetku, Jonjić podsjeća da je na tom tržištu konkurencija opasna i da je potrebno puno ulaganja, no Čardžić ističe kako su toga svjesni te otkriva kako početak Imunološkog baziraju na strateškom povezivanju. “Plan je da našu nekadašnju bazičnu proizvodnju cjepiva protiv tzv. dječjih bolesti morbila, rubela da ju izvedemo i da proizvodi koji budu produkti naše proizvodnje budu plasirani u jugoistočnu Aziju. Interesa ima, postoje načelni dogovori, to je veliki volumen koji će nam omogućiti akumulaciju kapitala koja će nam omogućiti kasniji eventualni razvoj i u ostale moguće proizvode. Danas imamo znanje za proizvesti morbila, rubela, ali za ostale tehnologije, za mRNA nemamo znanje ni kapacitete ni ljude koji bi to znali. Ali to će s vremenom doći, korak po korak”, smatra.

Stara slava

Bukovski podsjeća kako je nekoć Hrvatska cjepivom protiv tetanusa opskrbljivala cijelu regiju od 20 milijuna ljudi. U međuvremenu, izgubili smo i dozvole za proizvodnju određenih cjepiva, ali ravnatelj Imunološkog govori kako se paralelno radi na ponovnoj registraciji.

U konačnici, rekao je i kako se nada da će se Centar za istraživanja koji je u sklopu zgrade u Rockefellerovoj 10 i koji je izdvojen iz Imunološkog zavoda 2013. godine ponovno naći pod okriljem zavoda jer se bez takvog centra i istraživanja ne može planirati daljnji razvoj, govori.

Komentari