MUP DOBIVA POJAČANJE: Nabavljaju nove pse za granicu

Foto: PR

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) nabavlja pse za potrebe Uprave za granicu, jedan pas može zamijeniti do 30 policijskih službenika na terenu, za obuku jednog psa potrebno je oko 15.000 eura, a suprotno uvriježenom mišljenju – policijski psi nisu opasni i može ih se pomaziti.

MUP nabavlja pse za potrebe Uprave za granicu, a bit će namijenjeni detekciji eksploziva i droga. Namjena im je ujedno zaštitno-tragačka te za pomoć kod granične kontrole, primjerice prilikom pronalaska skrivenih osoba. Usprkos popularnosti sada već kultne austrijske serije iz sredine devedesetih “Inspektor Rex”, gdje je glavni lik njemački ovčar tragačke namjene, i dalje postoje stereotipi o službenim policijskim psima.

“Jako puno ljudi ne zna o radu s policijskim psima i misle da su policijski psi zatvoreni u boksovima, ne izlaze van, asocijalni su i agresivni prema drugim ljudima. Naši psi nisu zlostavljani i nemaju loše uvjete. Jednako ih tretiramo kao i svaki ljubitelj pasa, ništa drugačije”, rekao je Hini voditelj Centra za obuku vodiča i dresuru službenih pasa Berislav Lankaš.

Centar za obuku vodiča i dresuru službenih pasa u sastavu je Policijske akademije, a obuka pasa službeno je započela 1999. godine, dok je u listopadu 2017. izgrađen novi Centar u Zagrebu, sufinanciran sredstvima iz EU-a.

U obuku jednog psa uloži se oko 15.000 eura, u što ulazi nabava psa, školovanje psa i njegovog vodiča, njega psa i plaća instruktora u Centru. Samo školovanje traje od šest do devet mjeseci, ovisno o namjeni psa (detekcija droge, eksploziva, granična kontrola, zaštitno-tragačka namjena), a vodiči i psi smješteni su u Centru i cijelo vrijeme treniraju zajedno kao tim.

Što se tiče zaštite životinja, psi smješteni u Centru jesu u boksovima, ali Lankaš ističe da je smještaj u skladu s europskim standardima jer su boksovi prostrani, imaju podno grijanje, neklizajući materijal, kućicu s dekicom ili jastukom te vrata koja se spuštaju kada je hladno.

Psi imaju prostorije za dresuru, veterinarsku skrb, mnogo zelene površine za istrčavanje, a kada je vani prehladno i trake za trčanje. Najzahtjevniji dio je obuka, gdje je intenzitet treninga malo pojačan, baš kao u školama, a nakon obuke psi svoje vještine održavaju dva do tri puta tjedno, kaže Lankaš.

Psi koje vlasnici predaju MUP-u ostaju u dobrim i stručnim rukama jer policijski službenici koji žele biti vodiči službenih pasa moraju imati iskazanu sklonost za rad sa psima. Također trebaju moći držati psa i kod svoje kuće, biti bez stegovnih neurednosti te uspješno proći psihofizičke provjere i edukaciju koja uključuje predavanja i vježbe od osnova kinologije do prve pomoći i pregleda.

Iako Lankaš osobno nije vodič, od djetinjstva se psima bavi privatno i poslovno, pa kaže kako je najbolje kada se spoje ljubav za hobijem i posao. No, ističe, nije dovoljno samo voljeti pse – veliki broj kandidata otpadne kada shvate što sve moraju raditi jer biti vodič pasa ne znači samo maženje, šetanje i vježbanje nego i brigu za psa.

“Nije lako biti vodič. Pas je na skrbi svom vodiču 24 sata, a u službi je do osme godine starosti, osim ako je u iznimnoj kondiciji, tada se vrijeme službe može i produljiti. I nakon što se pas umirovi, vodič ostaje s njim. Oni su tim; zajedno rade, zajedno se bude, idu na posao, čak i na godišnji”, kaže Lankaš.

MUP je do 2018. imao isključivo sporazum s Ministarstvom obrane o nabavci pasa iz njihova uzgoja, ali s obzirom na to da su se potrebe MUP-a povećale otvorili su natječaj i pse nabavljaju od svih pravnih i fizičkih osoba iz Hrvatske, a u obzir dolaze i psi koji se nalaze u skloništima za napuštene životinje.

Do sada su udomili tri psa iz azila: Asa iz Gorskog kotara koji je trenutno na Bajakovu, Franza iz zagrebačkog Dumovca koji ima zaštitno-tragačku namjenu i Snoopyja iz Velike Gorice koji služi za detekciju droga.

Lankaš objašnjava kako, nažalost, ne mogu spasiti baš sve pse iz azila jer nemaju svi psi jednake sposobnosti, baš kao što ni svaka osoba ne može biti vrhunski sportaš.

MUP uzima pse stare od 12 do 36 mjeseci jer je to vrijeme kada treba krenuti u ozbiljniju obuku, a kriteriji koje psi moraju zadovoljiti su visoki. Od svih prijavljenih pasa tek ih oko 25 posto prolazi inicijalno testiranje, a na obuci ih u prosjeku ostaje samo dvadesetak. Tako je prošle godine u sustavu ostalo samo 27 od 150 testiranih pasa.

Testiranja uključuju zdravstveni pregled i testove radnih sposobnosti kojima se provjerava socijalizacija psa, stabilnost na pucanj, stabilnost na podloge, njegovi nagoni i sl.

“Ljudi često uzmu psa bez savjetovanja i onda imaju problem. Psi koji inače ljudima idu na živce jer nemaju mira i konstantno se žele igrati i biti aktivni, idealni su za nas. Njihovu energiju usmjerimo na ono što nama treba”, kaže Lankaš. Službenim psima njihov posao je zapravo zabava, a suprotno pogrešnom shvaćanju psi koji služe za detekciju droga nisu ovisnici o drogama.

“Neki misle da se psi moraju drogirati kako bi mogli tražiti drogu, ali ja ih pitam – a što je sa psima za eksploziv? Dajemo im eksploziv da bi ga tražili? Ne radi se na taj način”, ističe Lankaš. Obuka se temelji na pozitivnom nagrađivanju – kada je nešto dobro, pas dobije nagradu, a kada nije, kazna je da nema nagrade. To pas vrlo brzo poveže.

Komentari

Komentari