Čelnica zagrebačkog HNS-a ukazala na neiskorišteni potencijal Zagrebačkog velesajma.
Predsjednica zagrebačkog HNS-a i saborska zastupnica Anka Mrak-Taritaš na današnjoj konferenciji za medije održanoj ispred južnog ulaza Zagrebačkog velesajma istaknula je da treba izvršiti transformaciju prostora na kojem se nalazi Velesajam te tako dati novu vrijednost gradu i posebice Novom Zagrebu.
„Treba i nadalje ostaviti dio prostora za izložbene sajmove, ali ovdje postoji obilje prostora za druge sadržaje poput kongresnog centra, hotela, filmskog studija, druge scene naših kazališta i slično. Potom je tu mogućnost da se ovdje osigura prostor za start-up kompanije ili za fakultete. Jednako tako može se ovdje imati i prostor za sport i rekreaciju, manji trgovački sadržaji ili pak znanstveni park“, rekla je Mrak-Taritaš.
“80% prostora na Velesajmu neiskorišteno”
Dodala je kako 62 hektara na kojima se nalazi Velesajam znači veliki potencijal jer već postoje objekti i infrastruktura te da taj prostor treba prenamijeniti jer će jedino tako dalje živjeti.
„Ovo je izuzetno kvalitetan prostor koji možete pametno privesti nekim novim namjenama i dobiti neku novu vrijednost. Procjena je da je 80% prostora na području Velesajma neiskorišteno. Ovo nije bio prostor za skladište, ovo je prevrijedan prostor za skladišta. Neki rubni dijelovi su namijenjeni za skladište i skladišta su tamo.
Velesajam više nije to, više to nije prostor na rubu grada i to je prevrijedan prostor da bude skladište. To može biti odlična priča za Novi Zagreb koji je uvijek bio percipiran kao spavaonica. Novi Zagreb to više nije i može kroz Velesajam zaista dobiti još dodatnu vrijednost“, istaknula je Mrak-Taritaš.
Upitana za rokove takve transformacije toga prostora, odgovorila je: „Prvo, morate imati ideju, viziju i cilj. To nije moguće realizirati u godinu dana, ali u godini dana moguće je one paviljone koji su u dobrom stanju prenamijeniti. Zamislite da su tu kontinuirano druge scene kazališta, to bi već bila velika stvar. Zagreb treba znati što hoće, moramo imati viziju Zagreba 2030. godine, a kad bude vrijeme morat ćemo razmišljati i o 2050. godini.“
