MOGUĆNOST NOVOG POTRESA: Postoje ozbiljni razlozi da budemo na oprezu još neko vrijeme

FOTO: Screenshot EMSC

Kao grad, Zagreb danas sagledava štetu i broji materijalne gubitke, a Zagrepčani još uvijek prepričavaju svoja iskustva s potresom od prije tjedan dana u nadi da su potresi, barem oni veći, iza nas. Međutim, dok na površini život dalje ide svojim tokom uz okolnosti pandemije COVIDOM-19, ispod zemlje je nemirno, svakog dana seizmografi bilježe aktivnost trešnje tla. Što nas čeka sutra?

Ponavljamo, nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti slijedeći potres. Zato geofizičari, znanstvenici specijalizirani za seizmologiju, rade analize, statistike, služe se algoritmima kako bi pronikli u taj misterij. Posebno su zanimljivi povijesni podaci, a u ovom našem zagrebačkom slučaju, pažnju njima i nama privlače tri događaja iz nedavnog 20.-og stoljeća, sva s nama bliskog područja koji pozivaju na opravdan oprez u vremenu ispred nas.

Katastrofalan potres u Banjoj Luci zbio se 27. listopada 1969. u 9 sati. Bio je magnitude 6.4 prema Richteru i intenziteta VIII-IX° po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici (MCS). Prethodio mu je udar dan ranije, 26. listopada u 16 sati sličnog intenziteta ovome koji je prošle nedjelje pogodio Zagreb, ali veće magnitude (6,0).

Velika Furlanska serija potresa (sjeveroistočna Italija na granici sa Slovenijom) 1976.-te, dogodila se u dva dijela. Prvi potres bio je 6. svibnja u 21 sat, s magnitudom od 6,5 prema Richteru, a drugi 15. rujna iste godine u 10 sati s magnitudom od 6,0 prema Richteru.

Najsnažniji potres u Zagrebu nakon onoga 1880.-te, bio je «Veliki Božićni potres» 1905.-te, i taj je bio «u dva dijela». Prvo se zemlja pod Zagrebom zatresla 17. prosinca 1905. snagom sličnom kao prošle nedjelje, VII-VIII° MCS, da bi se nakon dva tjedna, 2. siječnja 1906. zemlja zatresla još jednom istim intenzitetom. Banja Luka, Zagreb, Furlanija – riječ je o relativno bližim epicentralnim područjima. To su razlozi zašto valja biti na oprezu. Povijest je učiteljica života jer se «povijest ponavlja».

To su razlozi zašto bi građani Zagreba trebali biti na oprezu još neko vrijeme. Spremite u ruksak ili torbu osnovne stvari: dokumente, novac, baterijske lampe, što god smatrate da je potrebno i držite kraj ulaznih vrata.

Danas, u nedjelju, 29. ožujka 2020., u 17.30 sati, objavljujemo ekskluzivan video intervju s hrvatskim ekspertom za seizmologiju, prof. Marijanom Herakom sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Sutra, u ponedjeljak, objavljujemo videointervju s Antonijem Jerkovićem, bivšim novinarom, koji je desetljeće proveo u Japanu i dati će savjete kako se organizirati i nositi s mogućnosti novog potresa.


Komentari