‘Mislim da stvari nisu ni približno tako loše kao što ih se možda želi prikazati’ Analitičar o financijskoj situaciji Grada Zagreba

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Gradski proračun hrvatske metropole ovih je dana vruća tema, kao i potezi novog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Za HRT financijski analitičar Andrej Grubišić komentirao je financijsku situaciju Grada Zagreba.

“Mislim da stvari nisu ni približno tako loše kao što ih se možda želi prikazati. Dobar primjer toga su banke u državnom vlasništvu – ne sjećam se niti jedne koja nije rekla da je zatekla loše stanje, puno gubitaka, a da je onda stvar bila puno bolja kad su oni počeli raditi. S druge strane, da sutra ukinete 5 do 10 posto, ne bi bilo nikakvih velikih problema – sve je samo pitanje kome ćete i što uzeti s obzirom na količinu kreiranih prava”, objašnjava Grubišić.

Dodaje i da postoji nekoliko načina za poboljšanje situacije te da će biti zanimljivo promatrati hoće li nova gradska uprava povećavati cijene, a Grubišić smatra da bi ih se trebalo povećati “na način da korisnici usluga budu nositelji stvarne efektivne cijene usluge, a ne oni koji ne koriste tu uslugu”.

Skloniji sam otpuštanju nego smanjivanju plaća

Smatra i da je smanjenje masa plaća za 10 posto u gradskom proračunu izvedivo, no da je pitanje postoji li politička volja za to.  Dodaje i da se stvari poput službenih automobila, cvijeća i slično trebaju reducirati ako nisu potrebne. 

Ističe da od dugova ne treba bježati, ali da je važno pitanje kome će se novac uzeti i po kojoj osnovi, kao i da po tom pitanju treba biti racionalan. Kaže da su potencijalni problem predstavljaju prostori za koje se mjeseci ne plaćaju najamnine i ovrhe. Smatra da grad mora reducirati svoje rashode.

Mi rebalans već imamo, samo ga ne zovemo tako

Komentirao je i činjenicu da većina nacionalnog proračuna odlazi za pokrivanje hrvatskog zdravstva.

“Mi rebalans već imamo, samo ga ne zovemo rebalans. Mislim da je hrvatski zdravstveni sustav preglomazan – imate na desetke različitih bolnica koje pružaju ‘full’ uslugu. To je lijepo, no sve skupa košta. Potrebne su racionalizacije. Teško je očekivati ozbiljnije iskorake kada vama HZZO ima monopol na 25-26 milijardi kuna, gdje ste vi prisiljeni to uplatiti. Mislim da bi trebalo polako otvarati prostor većoj participaciji privatnih pružatelja usluge”, zaključuje.

Komentari