Ministrica Divjak: ‘Ispiti državne mature nisu uklesani u kamen da ih se ne bi moglo prilagoditi’

blaženka divjak
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

Esejski dio državne mature neće se pisati u svibnju, upisi prvašića odgađaju se do daljnjega, a od provjere znanja koje su uvele mnoge srednje škole kako bi u svoje razrede upisale najbolje srednjoškolce ove će godine morati odustati, prenosi N1.

Što se još mijenja u školama, način ocjenjivanja, što je s u potresu razrušenim školskim objektima u Zagrebu i koji to zakon zapravo regulira obrazovanje u nepredvidivim situacijama kakva je ova koronakriza koju upravo proživljavamo – pitanja su na koja je odgovorila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak za Večernji list.

Prenosimo dio intervjua:

“Sve je izglednije da će nastavna godina završiti online. Nastavnici čekaju vaše upute kako ocjenjivati učenike. Dakle, hoće li biti i online ispita i ispitivanja?

Važno je da se usredotočimo na bitno i rasteretimo učenike sporednih činjenica i informacija – vrednovanje i ocjenjivanje samo po sebi izrazito je zahtjevno i za njih su u redovitim edukacijama nastavnici pokazivali najveći interes. Dio vrednovanja sigurno biti online, nastavnici su dobili upute i primjere kako vrednovati učenike, kao i digitalne alate koji im mogu pomoći. Međutim, u prvom je planu podrška učenicima u učenju, a u drugom planu ocjenjivanje. Uputa o ocjenjivanju i vrednovanju uključuje situaciju da se nakon nekog vremena učenici vrate u škole, ali pokriva i scenarij da se školska godina treba završiti kroz nastavu na daljinu. Moj je zadatak da planiram i odlučujem tako da učenici i studenti ne budu zakinuti.

Bilo kakva odluka o maturi ovisi isključivo o epidemiološkoj situaciji vezanoj uz koronavirus. Ono što danas mogu reći je da se esej iz hrvatskog jezika neće pisati u svibnju, a sve ostale scenarije paralelno pripremamo kako bismo bili korak ispred razvoja epidemiološke situacije. Matura predstavlja završnost za učenike gimnazija, nju se ne može otkazati bez izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u Saboru. Sve drugo ugrozilo bi regularnost ove školske godine za maturante.

Što je s ocjenjivanjem na maturi – hoće li se prije ispita proći testovi pa ako obuhvaćaju gradivo završnih razreda takva pitanja poništiti ili automatizmom priznavati?

Nastava na daljinu predstavlja oblik nastave i naglasak za maturante je baš na pripremi za maturu, matura obuhvaća sve godine školovanja, a ne samo posljednjih nekoliko mjeseci. Međutim, iako su ispiti državne mature već pripremljeni, nisu uklesani u kamen.

Jesenski rok mature na ruku ide i studentima – i oni bi stigli završiti akademsku godinu. Kakva je situacija na sveučilištima, što s njima dogovarate?

Vodimo konzultacije s kolegama sa sveučilišta i inzistiram da se nastava na daljinu redovito provodi. Eventualna odgoda ispita državne mature koja bi utjecala na rokove upisa na visoka učilišta bit će raspravljena i s rektorima i s dekanima. Međutim, treba biti jasno da ako se zbog epidemiološke situacije neće moći provesti državna matura, još manje će biti moguće da učenici idu po Hrvatskoj i polažu prijamne ispite na visokim učilištima. Neki fakulteti računaju da će ispite obaviti uživo, a budući da akademska godina traje do 30. rujna, oni imaju ipak više vremena nego škole.

Moja je preporuka da se ipak orijentiraju na nastavu na daljinu i da angažiraju studente. Upute za vrednovanje i ocjenjivanje sadrže i dio koji se odnosi na preporuke za visoko obrazovanje. Sada je izuzetan trenutak da učenicima pokažemo da uče radi znanja, a ne za ocjene, no je li sustav spreman za to? Ipak postoje nastavnici koji su i u prva tri tjedna previše opteretili djecu zadacima? Svima je ova situacija nova i moramo imati razumijevanja i strpljenja dok se svi ne uhodaju. Svjesni ovoga što navodite, poslali smo preporuku s oglednim primjerima kako bi trebao biti organiziran jedan dan nastave na daljinu.

Ta preporuka nastavnicima, roditeljima i učenicima može služiti kao svojevrsni orijentir. Iako većina nastavnika radi odličan posao, na čemu im čestitam i zahvaljujem, ipak ima i onih koji previše opterećuju učenike, kao i onih koji se dovoljno ne trude u nastavi na daljinu. Pritom treba razumjeti da je riječ o izvanrednoj situaciji, ali i prilici da napravimo i iskorak u tome da razvijamo ono što je važno, a ne ono što je lako i uobičajeno. U kategoriju uobičajenog stavljam učenje činjenica za ocjenu, a da nakon nekog vremena učenici više ne znaju ni te činjenice, a nemaju ni neku vještinu za život. Puno je važnije, primjerice, znati objasniti uzroke i posljedice Drugog svjetskog rata nego sve datume, bitke i generale. Sad u nastavi na daljinu učenici bez problema reproduciraju činjenice i to se ne može ocjenjivati, već treba ipak razmisliti o tome kako iskoristiti njihovu kreativnost i istraživački duh da se radi na rješavanju problema, povezivanju i razumijevanju.

Uz koronavirus, problem je i potres. Uništeno je mnogo obrazovnih ustanova u Zagrebu i okolici. Što je s maturantima čije su škole urušene i neupotrebljive? Gdje će, kako i kada oni dobiti obavijest o pisanju mature budući da u svoje školske zgrade ne smiju?

U Zagrebu ima dosta drugih raspoloživih prostora u kojima se može organizirati pisanje mature. Puno je veći problem obnova škola i briga o dobrobiti učenika”.


Komentari