Minimalni trošak obnove Zagreba iznosit će 42 milijarde kuna: ‘Sve što se napravi morat će trajati desetljećima’

CROPIX

Minimalni troškovi obnove Zagreba nakon potresa iznosit će 42 milijarde kuna, što uključuje isključivo obnovu pojačanjem konstrukcijskih elemenata zgrada, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji “Budućnost građevinskog sektora: Obnova Zagreba – hrvatski new deal“.

Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir rekao je na konferenciji koju je organizirao Poslovni dnevnik da se spomenutih 42 milijarde kuna odnosi na čistu, osnovnu obnovu, s tim da će se zgrade koje su pojedinačno kulturno dobro obnavljati u cijelosti.

To je ministarstvo u svojim projekcijama predvidjelo još nekoliko solucija, cijena kojih također ovisi o razini obnove. Naime, prema metodologiji Svjetske banke, u što su uključeni šteta i gubici koje je potres uzrokovao, cijena obnove bila bi 11,5 milijardi eura, dok bi najbolja, sveobuhatna, obnova, stajala 17 milijardi eura.

“Ta je brojka rađena za Solidarity fond EU-a koji prema ukupnim štetama može dodijeliti državi članici do šest posto štete. S obzirom da je cijela Europa zahvaćena virusom očekujemo da to neće biti šest posto. Svi prijavljuju velike štete u gospodarstvu zbog covida, a mi imamo dodatnu štetu i zbog potresa”, naglasio je Uhlir.

Po njemu, obnova Zagreba sigurno može biti novi hrvatski new deal.


Smatra da hrvatski stručnjaci imaju znanje i sposobnost obnoviti Zagreb, uz ostalo jer su iskustvo stjecali i u svim ranijim nedaćama kroz koje je država prolazila: od poslijeratne obnove, obnove nakon potresa u Dubrovniku i Stonu, poplava…

“Reakcija na katastrofu takvog tipa morala je biti munjevita. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja momentalno je pristupilo izradi zakonskog okvira kojim bi se postupalo u obnovi nakon potresa”, istaknuo je Uhlir, koji je “iznimno razočaran” što Zakon o obnovi nije još uvijek izglasan.

Dodao je i da je spomenutih 42 milijarde kuna vrijednost 10 posto BDP-a Hrvatske ili 18 Peljeških mostova, a da s druge strane naše graditeljstvo zauzima 5,5 posto BDP-a.

Otkrio je i da ukupni godišnji prihodi deset ovdašnjih vodećih tvrtki iz područja visoke gradnje iznose pet milijardi kuna. Po Uhliru, potrebno je osnažiti graditeljstvo, posebno visokogradnju.

“Samo povezivanjem gospodarstva, politike i znanosti moguće je pokrenuti hrvatski new deal. Ministarstvo graditeljstva je postavilo preduvjet no potrebna je odlučna provedba”, rekao je državni tajnik.

Uhlir smatra i da Zakon o obnovi još uvijek nije izglasan jer se, kako tvrdi, previše osluškivalo mišljenja koja su dolazila sa svih strana.

“Zakon se može brusiti sto godina, ali to nema nikakvog smisla”, misli Uhlir, dodavši kako je i predizborno vrijeme zaustavilo cijeli proces sa zakonom, ali i kako država ne smije ostaviti svoje građane da ostanu sami. Istaknuo je i da će se najprije obnavljati zgrade od primarnog interesa, poput bolnica i slično.

Ravnatelj  Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis kazao je da je od 25.312 pregledanih zgrada njih 1.309 dobilo crvenu oznaku privremene neupotrebljivosti, njih 4.889 žutu, a 18.769 zelenu. Naglasio je i da je na oko 30.500 građevina u Zagrebu prijavljena neka šteta uzrokovana potresom. Obnova Zagreba od posljedica potresa po njemu će biti najveći poduhvat u povijesti grada.

“Sve što se napravi morat će trajati desetljećima”, istaknuo je Rovis dodavši i da tijekom obnove treba voditi računa i o energetskoj učinkovitosti.

Komentari

loading...
-->