Lete na sve strane, zuje okolo i samo smetaju pa bismo voljeli da ih udaljite iz Sabora. -zvučala je otprilike tako molba tamošnjeg domara dežurnoj službi, koju je nazvao ne bi li njezine djelatnike zamolio da dođu u zgradu na Markovu trgu kako bi ih maknuli, piše Večernji. Pomislili bi mnogi da je riječ o nestašnim zastupnicima, ali zapravo su saborski rad poremetile – pčele.
Na teren se stoga odazvala ekipa dežurnih volontera iz Hrvatske udruge pčelara “Pčelinjak”, a roj koji se “udomaćio” na saborskim vratima maknuli su u roku od 15–ak minuta te ih odnijeli izvan grada, gdje je sigurno i za ljude i za pčele.
“Divljih” rojeva, inače, ima po cijelom gradu, a osim na Markovu trgu, intervenirali su nedavno i na zgradama na Jelačić–placu, u Gundulićevoj, Zvonimirovoj, u dvorištu katedrale… S druge strane, legalni je uzgoj na područjima koje obuhvaća Generalni urbanistički plan zabranjen, dok je u Zagrebačkoj županiji dozvoljen.
Iz udruge ističu da bi se to trebalo promijeniti jer bi se, prema njihovu mišljenju, košnice mogle držati na krovu gotovo svake zgrade u Zagrebu. O tome će, između ostalog, i govoriti sutra u Zoološkom vrtu, gdje će se edukacijama i radionicama o važnosti ovih kukaca proslaviti Svjetski dan pčela. Sve počinje u podne, a glavnu riječ će, uz edukatore ZOO–a, imati upravo pčelari iz “Pčelinjaka”.
“Svi polako shvaćaju da bez pčela nema oprašivanja biljaka, to znači da nema hrane, a ni života. One bi se realno mogle uzgajati po cijelom gradu, odnosno ondje gdje ljudi, a ni pčele nisu ugroženi”, rekao je Dražen Jerman, predsjednik Hrvatske udruge pčelara “Pčelinjak”. Takva praksa, dodaje, već postoji u gotovo svim većim europskim gradovima, od susjedne Ljubljane i Budimpešte, do Pariza i Berlina. Osim što oprašuju biljke, pčele su korisne i zato što “umivaju” drveće.
“Nerijetko na Zelenom valu padne smola s drveća na parkirani automobil. Da ima pčela u blizini, to se ne bi događalo jer one tu smolu sakupljaju”, objasnio je pritom Jerman te dodao da u koronakrizi med i dalje drži istu cijenu kakva je bila i prije pojave pandemije COVID–19, a pčelari trenutačno imaju pune ruke posla.
“Proljeće je pa su pčele aktivne i imamo puno obaveza oko održavanja košnica, intervencija i ostalog. Zove nas svatko tko uoči roj pčela gdje on ne bi smio biti, ali ljudi traže i savjete kako postupiti”, objasnio je Dražen Jerman dodajući tome kako je najviše u jednom danu zaprimio 87 poziva građana.
Trenutačno njihova udruga radi samo na lokalnoj razini, a iduće godine planiraju se povezati s pčelarskim udrugama i u drugim gradovima pa će tako Hrvatska postati prva europska zemlja s nacionalnim dežurstvom. Jerman smatra da je to prijeko potrebno jer se građani boje pa nerijetko posežu za pogrešnim rješenjima.
“Ljudi su pčele polijevali vodom, a upravo to je najgora solucija. Treba ostati smiren i slušati naše upute te pričekati dok ne dođemo na teren. One same po sebi nisu agresivne te su usto jako korisne”, rekao je Jerman te zaključio da svijetu treba što više pčela, ali i pčelara.
