Obitelj divljih svinja, koja je viđena prošlog tjedna u Zagrebu, opet je uznemirila pojedine građane. Ljudi ne vole vidjeti divlje životinje u gradskoj sredini no divlje svinje kao da polako postaju dio naših života. Pogotovo kada nikoga ne napadaju.
Ema Stanić, stručna osoba za provedbu Programa zaštite divljači za Grad Zagreb, rekla nam je kako razloga za paniku od divljih svinja zaista nema.
“Procjenjuje se da je u posljednjih desetak godina došlo do blagog povećanja uočavanja divljih svinja od strane građana na području Programa zaštite divljači za Grad Zagreb”, kaže Stanić.
Od 1. travnja (kada počinje tzv. lovna godina), zagrebački program zaštite divljači dobio je 15 prijava.
Bilo je tu različite divljači, ali čak 12 prijava se odnosilo isključivo na viđenje divljih svinja. Najviše takvih dojava dolazilo je s područja Markuševca, Perjavice i Maksimira.
“Divlje svinje dnevno migriraju prema lako dostupnim izvorima hrane i vode. Najčešće se mogu susresti tijekom ljeta i jeseni”, objašnjava Stanić.
Valja napomenuti i kako divlje životinje diljem svijeta sve češće dolaze u urbane sredine i gradove kako ljudi proširuju svoja staništa, a uništavaju prirodu.
Dok Zagrepčanima najviše problema zadaju divlje svinje, National Geographic piše kako se životu u američkim gradovima najbolje prilagođavaju rakuni, ali mogu se tamo naći i nimalo bezazleni medvjedi koji također odlaze u gradove, u potragu za hranom jer im se prirodno stanište smanjilo urbanim širenjem. Tako divlje životinje već znaju gdje i kada naći smeće koje mogu jesti, kako prelaziti cestu (a pritom paze na nadolazeće aute), skloniti se u napuštene kuće i druge trikove koji im u šumi naprosto ne bi bili potrebni.
Kvalitetan suživot
U skladu s migracijama o kojima je pričala, Stanić je navela i kako je u ovom trenutku na snazi naredba o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači te naredba o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge u Hrvatskoj.
Ovom drugom naredbom se zabranjuje premještanje živih divljih svinja.
“Sa životinjama dijelimo isti životni prostor i s njima moramo izgraditi kvalitetan suživot. Građane molimo da ne prilaze divljim životinjama nego da svatko nastavi svojim putem. Kada su građani s kućnim ljubimcima u području gdje obitava divljač, ljubimci trebaju biti na povodcu”, preporučila je Stanić kako se ponašati pri susretu s divljim svinjama.
Napominje i kako se najčešće prijavljuje prelazak ovih životinja preko ceste, ali se prijavljuju i zbog šteta koje mogu uzrokovati na poljoprivrednim kulturama.
“Poljoprivrednicima su na raspolaganju repelenti za zaštitu poljoprivrednih kultura, tj. za odbijanje divljači. Područja Programa zaštite divljači za Grad Zagreb obuhvaća prostore, poput onih uz Medvednicu i Savu, čija je biološka raznolikost izuzetno bogata. Tu žive srne, lisice, zmije, ježevi, jazavci, kune, lasice, ptice”, nabrojala je Stanić koje sve životinje mogu zalutati u grad.
Na kraju, poljoprivredne štete se mogu spriječiti, a što se tiče susreta sa životinjama, ako je suditi po razgovoru sa stručnjakinjom, ti će se susreti nastavljati, a miran suživot je ključ izbjegavanja problema.
