Gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću ovaj tjedan nije započeo baš najbolje jer ga je već u ponedjeljak dočekala vijest da je Visoki upravni sud obustavio njegovu odluku o ukidanju mjere roditelj odgojitelj do ocjene zakonitosti. Ovakvom se razvoju događaja nisu nadali ni brojni roditelji odgojitelji, ali nekolicina je čvrsto vjerovala da ima šanse i uz podršku Ivice Lovrića, nekadašnjeg Bandićevog pročelnika za odgoj i obrazovanje, podnijela tužbu.
Portal Zagreb.info donosi ekskluzivni intervju s odvjetnicom koja je je izvojevala ovu, pa makar privremenu, pobjedu za roditelje odgojitelje. Ksenija Vržina, već je poznato lice s televizijskih dnevnika, a ova, iako tek jedna u nizu za nju pozitivnih sudskih odluka, ipak joj je posebno važna. Samo za portal Zagreb.info objašnjava i zašto te otkriva kako se kroz poznate slučajeve, poput Podravke, suđenja moćnicima Sanaderu i Ježiću te Bandiću upoznala sa surovom stranom života političara, intelektualaca i uspješnih menadžera.
Kako je došlo do vašeg angažmana u pomoći roditeljima odgojiteljima?
Do pravnog zastupanja roditelja odgojitelja je došlo na način da su roditelji zvali gospodina Ivicu Lovrića za pomoć, a on je roditeljima preporučio mene kao odvjetnicu. Roditelji su zvali gospodina Lovrića jer je bio pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport i potpisnik rješenja kojim je priznato pravo na novčanu pomoć za roditelja odgojitelja. On se zbog toga smatrao odgovornim te je imao moralnu dužnost pomoći im. Mislim da je ispravno postupio.
Neki roditelji su dolazili i samostalno.
Na temelju čega ste zaključili da tužba ima šanse? Što je bilo ključno za vašu odluku da prihvatite slučaj?
Ključno je za ovu pravnu situaciju da se radi o primjeni sporne Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja od 9. prosinca 2021., i to u odnosu na postupke koji su već pravomoćno okončani, odnosno pojedinačne odluke su postale izvršne i na temelju kojih su podnositelji stekli svoje pravo na novčanu pomoć u iznosu 65 % prosječne bruto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje I.-VIII. mjesec prethodne godine do navršene 15 godine djetetova života, i to na valjanoj pravnoj osnovi (Odluka/16 i Odluka/18), a čime je upravo toj spornoj Odluci od 9. prosinca dano povratno (retroaktivno) djelovanje koje je beziznimno zabranjeno.
Zatim je važna činjenica da su se neki roditelji temeljem tih pravomoćnih i izvršnih pojedinačnih odluka kreditno zadužili, te ukidanjem novčane pomoći ne bi bili u mogućnosti vraćati kredite. Stupanjem na snagu sporne Odluke za većinu roditelja odgojitelja bi nastupila nenadoknadiva šteta i to kako po pitanju gubitka stečenog prava i statusa roditelj odgojitelj, odnosno smanjenja mjesečne naknade, nemogućnosti zaposlenja, te nemogućnosti djeci vrtićke dobi da pohađaju vrtić kako zbog nedostatnog broja slobodnih vrtićkih mjesta.
Dakle, radi se o osobito osjetljivom socijalnom pitanju s obzirom da predmetna mjera novčane pomoći za roditelja odgojitelja obuhvaća obitelji s najmanje troje djece, a koje imaju povećane novčane potrebe u odnosu na prosječnu hrvatsku obitelj.
S obzirom na politički, socijalni i demografski značaj mjere novčane pomoći za roditelje odgojitelje kao i veliki broj obitelji koje su uključene u navedenu mjeru, s pravom se može tvrditi da bi stupanjem na snagu osporene Odluke došlo do “socijalne katastrofe“ za cjelokupnu društvenu zajednicu.
Je li bilo onih koji su vas uvjeravali da je to unaprijed izgubljena bitka i što biste takvima poručili?
Bilo je ljudi koji se nisu slagali s mojim pravnim stavovima.
Kakve ste reakcije dobili nakon odluke Visokog upravnog suda o obustavi mjere do ocjene zakonitosti? Tko vam se sve javljao i s kakvim porukama?
Većinom su mi čestitale kolege, ali i mnogi poznanici iz cijele Hrvatske, najviše iz mog Splita.
Što slijedi dalje u ovom procesu?
U ovom upravnom sporu čekamo da Visoki upravni sud Republike Hrvatske donese odluku o ocjeni zakonitosti Odluke od 9. prosinca.
Kako komentirate način imenovanja na funkcije u Holdingu i situaciju oko otkaza, rješavaju li se kolektivnog viška zakonito?
Moj savjet je svima da se pri svakoj odluci poštuju pozitivni propisi Republike Hrvatske i ljudske sudbine.
Školovali ste se na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje ste i magistrirali? Na kojoj ste temi i predmetu magistrirali i koliko vam stečeno znanje pomaže u praksi? Može li neki primjer?
Završila sam Pravni fakultet u Zagrebu, te sam i na njemu magistrirala iz kaznenopravnih znanosti na temu “Obrana okrivljenika u prethodnom postupku prema novom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu“. Mentori su mi bili pokojni prof. dr. sc. Davor Krapac i prof. dr. sc. Zlata Đurđević, koju su bili odlični mentori.
Stečeno znanje svakako pomaže u praksi jer smo na poslijediplomskom u svojim radovima trebali obrađivati razne slučajeve i praksu sudova.
Iza vas stoji još niz uspješnih slučajeva, koji su također bili pod povećalom javnosti. Jedan od njih je oslobađajuća presuda protiv pokojnog gradonačelnika Milana Bandića u slučaju „Štandovi“, te porezni predmet po kojem je morao platiti 18 milijuna kuna poreza. Što je ovdje bilo presudno za vašu pobjedu?
Presudno je bilo znanje, pa potom red, rad i disciplina… Puno sam sati provela na proučavanju tih predmeta. Na poreznom slučaju sam surađivala s gosp. Hrvojem Zgombićem i katedrom za Financijsko pravo. U svakom slučaju se isplati puni angažman na predmetima koje radiš.
Uz vaše zastupanje, oslobođen je i Milan Horvat, optužen u aferi Spice koja je potresala Podravku i državne dužnosnike. Što ste naučili iz tog slučaja i na čemu ste temeljili obranu?
Iz toga slučaja sam puno naučila. Na tom sam slučaju pravno odrasla. Upoznala sam se sa surovom stranom života političara, intelektualaca i uspješnih menadžera, kojima nitko ne može nadoknaditi štetu koju su pretrpjeli tim postupkom. Ukratko svoju obranu sam temeljila na činjenici da je moj klijent gosp. Horvat radio svoj posao sukladno pozitivnim propisima i da nema nezakonitosti u njegovom postupanju.
Smatram da se politički progoni ne bi smjeli događati jer su loši za cijelu društvenu zajednicu.
Branili ste i drugooptuženoga u predmetu HEP-Dioki Roberta Ježića, prvostupanjskom i pravomoćnom presudom on i Ivo Sanader oslobođeni su optužbe za poticanje na zloporabu položaja i ovlasti. Što biste izdvojili kao specifičnost ovog procesa?
Da nije bilo djela. Nije trebalo podizati optužnicu u tom slučaju.
