Razvojna strategija Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine dokument je u kojem se opisuju važni i veliki projekti koji će se planirati i ostvariti u Zagrebu. Iako ideja o geotermalnim izvorima na području Sveučilišne bolesti Blato datira još iz kraja sedamdesetih, unazad desetak godina aktivno se počelo pričati o projektu koji bi mogao oživjeti napušteni bolnički kompleks.

Još 2008. godine tadašnja gradska vlast na čelu s Milanom Bandićem najavila je da će Grad Zagreb u suradnji s INA-om graditi Terme Zagreb. Osnovali su i istoimenu tvrtku i najavili da će ulaganje teško 50 milijuna eura za cilj imati pridobiti geotermalnu energiju iz Blata te da će izgraditi lječilište, hotel i ostale atrakcije na tom, danas, zapuštenom i zaraslom zemljištu.
No, od svega toga se odustalo 2011. kada INA izlazi iz posla s gradom, a tvrtka se briše iz sudskog registra. Niti 10 godina kasnije, ideju o termalnim i ljekovitim izvorima opet prihvaća gradska vlast, još uvijek na čelu s Milanom Bandićem i u Razvojnoj strategiji grada do 2020. godine, uvrštava Terme Blato kao strateški važan projekt za Grad.

Cilj projekta je što više iskoristiti energetski potencijal vode prije nego se voda vrati u recirkulaciju. Time je svaki od predloženih sadržaja energetski potpuno održiv. Prema programu Terme Zagreb sastoje se iz 9 glavnih prostornih sklopova (hotel, zabavni centar, trgovine, restorani, fitness centar , wellness i beauty centar, rehabilitacijsko-medicinski centar, zatvoreni i vanjski bazeni …). Tada se navodilo u dokumentu, no danas znamo da će Terme Blato postati stvarnost.

Naime, uoči Uskrsa Terme Blato su od Ministarstva gospodarstva dobile preko 350 tisuća eura za izradu tehničke dokumentacije. Novac se prepisuje na tvrtku GPC Instrumentation koja ima isključiva prava na geotermalne vode u blatu. Tvrtka je, kako je potvrđeno Jutarnjem listu, spremna zemljište platiti po tržišnim uvjetima, “što znači da od gradskih vlasti ne tražimo apsolutno nikakve beneficije unatoč javnoj namjeni projekta” rekao je za Jutarnji, Željko Jurilj, vlasnik tvrtke GPC Instrumentation.

No, odobrena bespovratna potpora odnosi se na više projekata, od kojih je svakako najznačajniji geotermalno grijanje buduće bolnice za djecu i to s postojećim bušotinama.
Povijest projekta
Na području Grada Zagreba najznačajniji geotermalni potencijal predstavlja Geotermalno polje Zagreb. Polje je otkriveno 1977. godine ispitivanjem negativne naftne bušotine Stu-1, koja je izrađena još 1964. godine, iz koje je za vrijeme proizvodnog ispitivanja ostvaren dotok vode temperature 57°C.

Kolbah, privatna zbirka)
Vapnenački vodonosnik nalazi se na dubini od 980 m, a ležište se prostire na 54 km. Brojnim ispitivanjima na bušotinama geotermalnog polja Zagreb utvrđene su zalihe geotermalne vode od 77 l/s i temperature od 80°C. Nakon provedenih analiza kemijskog sastava vode utvrđen je kemizam pogodan za liječenje mnogih bolesti poput: degenerativnih bolesti kralježnice i zglobova, reumatskih bolesti i nekih oblika kroničnih ginekoloških bolesti.
Tri bušotine koje se nalaze na lijevoj obali rijeke Save namijenjene su za zagrijavanje prostorija i bazena ŠRC Mladost, te su zbog toga uvrštene u tehnološki sustav Mladost koji je pušten u funkciju 1987. godine za vrijeme održavanja Univerzijade. Drugi tehnološki sustav je, zbog predviđene buduće namjene, dobio ime Klinička bolnica Novi Zagreb (KBNZ). Namjena iskorištavanja geotermalne vode u tom tehnološkom sustavu bila je opskrba bolnice u izgradnji toplinskom energijom.










