Kreće akcija ugradnje dizala za starije i nemoćne

FOTO: Flickr

Na adrese 16.804 predstavnika suvlasnika zgrada diljem Hrvatske koje imaju prizemlje i tri etaže ili više, a nemaju ugrađena osobna dizala, od početka prosinca počet će stizati pisma upućena od Koordinacijskog odbora društava i udruga HP i HT umirovljenici Hrvatske, a u kojima će biti priložen i obrazac predprijave za ugradnju osobnih dizala unutar postojećeg otvora ili panoramskog dizala uz bespovratnu financijsku pomoć u troškovima gradnje iz fondova EU.

U pismu će biti detaljno objašnjeno o kakvom se projektu radi i kako se planira realizirati. Predstavnici stanara imat će rok do 31. siječnja sljedeće godine odgovoriti na to pismo, odnosno nakon što provedu anketu među stanarima trebaju ispuniti obrazac predprijave (bude li većina za ugradnju dizala) i poslati ga na priloženu adresu Društva HPT umirovljenika Zagreb. Dogovorili se s Poštom Želimir Manenica, dopredsjednik Koordinacijskog odbora, kaže da su s Hrvatskom poštom (HP) dogovorili slanje tih pisama po cijeni od 43.000 kuna s PDV-om, a u to su uključene kuverte i povrat pisama. Te troškove će, objašnjava, pokriti sponzori – Hrvatska gospodarska komora i HP. Pošta i poštari imali su veliku ulogu i prošle godine kad su na molbu Koodrinacije napravili popis s adresama svih stambenih građevina s prizemljem i tri kata ili više na području Hrvatske, a koji nemaju ugrađeno dizalo. Takvih je zgrada u 150 gradova 16.840, a u tim stubištima su 156.202 stana u kojima živi oko 700.000 ljudi, piše Večernji list.

Manenica kaže da pisma šalju da vide koliko je točno zgrada zainteresirano za ugradnju dizala kroz program Dostupnost do stana koji je izradila Koordinacija u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom udrugom za dizala. Očekuje da će im povratno stići oko 12.000 pisama, od toga 11.000 s ispunjenim obrascem predprijave. Ostatak bi se trebao odnositi na zgrade koje nemaju mogućnost ugradnje dizala zbog konstrukcije tih zgrada ili su pod zaštitom kao spomenik ili baština. Predstavnici suvlasnika takvih zgrada su u pismu zamoljeni da Koordinaciju i o tome povratno obavijeste. S obzirom na to da u nekim zgradama ima više stubišta, Manenica procjenjuje da će biti potrebno ugraditi oko 13.500 dizala. Natječaj za sufinanciranje ugradnje tih dizala mogao bi pak biti objavljem u trećem tromjesečju sljedeće godine. Manenica objašnjava da je Koordinacija s Minstarstvom regionalnog razvoja i fondova EU dogovorila da se kroz predstojeći rebalans Operativnog programa Konkurentnost i kohezija sufinanciranje ugradnje dizala omogući samostalnim programom. Prema proračunima Koordinacije, za ugradnju 13.500 dizala potrebno je u četiri godine osigurati 536 milijuna eura. U četiri godine bi pak na ugradnji tih dizala bilo zaposleno oko 2000 radnika, a još bi 300 ljudi bilo zaposleno na njihovu održavanju.

U pismu je detaljno objašnjena i cijena ugradnje dizala. Tako je predviđeno da se troškovi ugradnje sufinanciraju s 85 posto iznosa iz fondova EU, uključujući i 25 posto PDV-a te uređenje pristupa iz javne površine do ulaza u dizalo. Vlasnici stanova sudjelovali bi s 15 posto troškova. Prema izračunima Koordinacije, ukupna cijena ugradnje dizala nosivosti do 300 kilograma po stubištu, u koju su uključeni i troškovi projektiranja i nadzora, iznosi od 340.000 kuna za zgradu s prizemljem i tri etaže do 440.000 kuna za zgradu s prizemljem i osam etaža. Pri tome bi se 85 posto tih troškova pokrilo iz fondova EU pa bi primjerice za zgradu s prizemljem i tri etaže udio stanara u troškovima iznosio 51.000 kuna. Za zgradu koju čine prizemlje i osam katova udio stanara u troškovima ugradnje lifta bi pak iznosio 66.000 kuna. A kad se taj iznos podijeli s brojem stanova u stubištu dobiju se približno točni troškovi za ugradnju dizala po svakom stanu. U pismu koji će dobiti predstavnici suvlasnika navodi se i da će za svaku zgradu koja će ispunjavait uvjete iz natječaja za dodjelu 85 posto sredstava iz fondova EU, izraditi projekt za ugradnju osobnog dizala s troškovnikom. U pismu se napominje i da je Zakonom o prostornom uređenju omogućena dogradnja panoramskog dizala na fasadu na postojeću građevinu neovisno o odredbama prostornog plana općine i grada.

Citira se i Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima u kojem je određeno da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na stubama, hodnicima i drugim prostorima, na pristupima građevini i unutar građevine te na javnim površinama radi omogućavanja neometanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju. A to se odnosi i na ugradnju osobnih dizala. U pismu se među ostalim navodi da je mobilnost građana koji žive u tim građevinama bez dizala, bez obzira na životnu dob i zdravstveno stanje trenutačno ili trajno bitno smanjena, a za dio populacije gotovo nikakva. Manenica nam je tako naveo slučaj jednog umirovljeničkog para iz Dubrovnika koji živi na sedmom katu zgrade bez dizala i koji već nekoliko godina nije izišao iz svog stana. Srećom, oni imaju djecu koja im donose sve što im je potrebno za život.


Komentari