Da je Hitchcockov kultni film “Ptice” užitak za gledati, ali ne i za doživjeti najbolje znaju Zagrepčani koji su u gradu imali više sukoba s vranama. Primjera neskladnog suživota s ovim prekrasnim ali opasnim pticama u Zagrebu ima u izobilju, a osim ljudi, nevjerojatno ali istinito, vrane čak muče i svoje druge “leteće kolege”, kao što su sove.
Kako je Zagreb.info pisao početkom veljače, vrane u Središću prave toliko problema da je tamošnji mjesni odbor odobrio unajmljenje sokolara kako bi riješio izazovnu situaciju.
Međutim, postoji i jednostavnije rješenje, prevencija umjesto liječenja, a to je uklanjanje gnijezda vrana.
“Zahtjev za uklanjanjem gnijezda vrana možete poslati do 21.2.2022. na e-mail [email protected]”, stoji u oglasu koji se širi raznim kvartovskim Facebook grupama.
O svemu smo upitali nadležni Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Zašto je rok do 21. veljače, ali i kakvi su konkretni postupci za suočavanje s vranama i koje rizike mogu očekivati građani koji odluče ne prijaviti gnijezdo.
Pročelnica tog ureda, Tatjana Operta, istaknula je kako je Zagreb dom dviju vrste vrana koje su prema Zakonu o lovstvu, svrstavaju u popis divljači: Vrana siva (Corvus corone cornix) i vrana gačac (Corvus frugilegus).
Prema njima se postupa kroz Program zaštite divljači, kojeg provodi Zoološki vrt grada Zagreba.
“Rok za prijavu gnijezda za uklanjanje je 21.02. iz razloga što propisani lovostaj za navedene vrste sukladno Pravilniku o lovostaju započinje 01. ožujka, te se nakon navedenog datuma zabranjuje bilo kakvo interveniranje, zadiranje ili uznemiravanje istoimene vrste”, objasnila je Operta.
Zaštita ljudi, sigurna za ptice
No, dodala je kako se prijave zaprimaju tijekom cijele godine, a cijeli program se provodi unazad nekoliko godina.
Upravo ove, 2022. godine, imaju najviše prijava dosad.
“Trenutno je zaprimljeno više od 70 prijava vezanih za uočavanje problema, povećanog brojnog stanja, te uklanjanje gnijezda vrana. U periodu godine kada je dozvoljeno intervenirati službenik vrši izvid lokacije za koju se dojavljuje povećano brojno stanje ili neki određeni problem s vranama, te se na osnovu zatečenog stanja izrađuje zapisnik i odlučuje koje će se mjere u kojem trenutku poduzeti poštujući pritom zakonske i podzakonske akte, prije svega Zakon o lovstvu i pripadajuće pravilnike” navela je Operta.
Službenik pri svojim izvidima također surađuje i za podružnicom Zrinjevac, a uklanjanje gnijezda s drveća, jedna je od metoda koje koriste.
Gnijezdo se uklanja pomoću autodizalice, a s obzirom na usklađenost zakonskih rokova s prirodnim ciklusima vrana, nema rizika za mlade ptiće ili snesena jaja, pošto vrane još nisu stigle izleći svoje mlade.
“Građani koji žive u blizini gnijezda vrana najčešće se žale na buku koju uzrokuju vrane
svojim graktanjem u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima, razbacivanjem granja od kojeg je izgrađeno gnijezdo, izmetom kojeg ostavljaju na pločnicima, klupama, stolovima ispod stabla na kojem borave, raznošenjem smeća iz kontejnera i koševa, , a glavni uzrok je neadekvatnog zbrinjavanja otpada na cijelom nizu lokacija na području grada. Isti ti problemi problemi počinju prvim značajnijim porastom temperature u godini što se veže uz početak veljače, a najučestaliji se početkom gniježđenja”, približila je Operta probleme koje vrane najčešće mogu donijeti građanima.
Zanimljivo, ne postoje druge vrste ptica kojima Grad uklanja gnijezda kako bi se izbjegli problemi s građanima.
O nama ovisi kvaliteta suživota
Damir Skok, ravnatelj Zagrebačkog zoološkog vrta u sklopu kojeg djeluje Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu, ističe za Zagreb.info kako je Zagreb bogat bioraznolikošću, a posljednjih godina dio građana smetaju vrane.
“No upravo je na nama ljudima velika odgovornost koliko će kvalitetan biti suživot ljudi i životinja na određenom području”, upozorava Skok.
Tu je i sam istaknuo važnost uklanjanja gnijezda prije sezone gniježdenja dok nema jaja ili ptića. Ukoliko vrane ne nađu svoje gnijezdo, naprosto će otići negdje drugdje, dalje od urbane sredine kako bi podigli mlade.
“Iskustvo nam kaže da stanovnici nekih naselja poštuju te rokove i na vrijeme dojavljuju gdje su smještena gnijezda vrana za koja smatraju da bi trebala biti uklonjena. Među tim su naseljima Središće i Kajzerica”, pohvalio je Skok dva zagrebačka kvarta.
No, upozorava i kako uklanjanje gnijezda ne znači da će vrane odmah otići.
“Vrane će ostati na nekom području ako imaju jednostavan pristup hrani. Zbog toga građani trebaju zatvarati spremnike za otpad te ne smiju ostavljati smeće kraj spremnika. Sve dok će vrane tu pronalaziti hranu, rado će mlade podizati u blizini, pa makar to značilo da moraju izgraditi novo gnijezdo jer im je staro uklonjeno”, upozorava Skok.
Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba najviše prijava oko vrana dobiva na proljeće, kada ptići kreću na svoje prve letove. Kako se pri svojim prvim zamasima krila zadržavaju na tlu, brižne mame ih čuvaju, a u tom zaštitničkom duhu znaju biti agresivne prema ljudima, makar oni ne imali namjeru povrijediti mlade ptiće.
“Prošle je godine terenska ekipa Skloništa zbog vrana izašla na čak 182 intervencije. U oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba iste je godine primljeno 315 vrana kojima je bila potrebna pomoć naših veterinara i veterinarskih tehničara”, prisjetio se Skok 2021. godine.
Sustav za prevenciju sukoba s ovim prekrasnim, ali opasnim pticama svakako je razvijen u zagrebu, ali ipak glavnu riječ vode građani. Hoće li pomoći vranama da nađu mirno mjesto za podzanje mladih, ili će dolaziti na incidentima između ljudi i ptica na ulicama, ovisi prijave li gnijezdo dok je još vrijeme. Kako po zakonskom roku, tako i po ciklusu pernatih ljepotica koje se spremaju za dolazak svojih potomaka.
