KOLIKO JE LOŠ SUSTAV VODOOPSKRBE U ZAGREBU? Neke su cijevi iz vremena Marije Terezije

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Puknuće magistralnog cjevovoda ispod Selske ulice, dva puta u tri dana, reaktualizirao je stanje sustava vodoopskrbe u Zagrebu. Stručnjaci i nova gradska uprava priznaju da tamo i dalje postoji svakodnevni rizik od ponovnog puknuća.

“Rizik od ponovnog puknuća postoji. Magistralni vod je trasiran 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, već je penzioner”, izjavio je jučer za N1 zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet. Korlaet je dodao da je 300 milijuna eura od obveznica koje je Zagrebački holding prodao 2007. trebalo biti za sanaciju vodoopskrbne, kanalizacijske i plinske mreže, no da taj novac očito nije potrošen za tu namjenu, piše Telegram.

Izvješće Državne revizije o radu zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje za 2019. godinu ističe da je 2015. godine gubitak vode bio 51,7 posto. Dvije godine kasnije narastao je na 53,4 posto da bi se 2019. napokon malo spustio na 52,7 posto. Prema Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske, prihvatljiva vrijednost gubitaka vode je od 15 do 20 posto.

Ono što situaciju čini neodrživom je to što je zagrebačka vodoopskrbna mreža u prosjeku stara 40 godina, a poneke cijevi koje se koriste postavljene su još za Marije Terezije i Franje Josipa. K tome, u uporabi je pet do šest različitih materijala za cijevi, od kojih svaki drugačije reagira na tlakove.

Grad Zagreb prema metodologiji Svjetske banke po gubicima vode spada u najgori D razred učinkovitosti. To znači vrlo neučinkovito korištenje resursa pri čemu je provođenje programa smanjenja gubitaka imperativ i visoki prioritet.

Komentari