Na jučerašnjoj konferenciji za medije članovi Kluba zastupnika lijevog bloka govorili su o nepostojanju plana Grada Zagreba za primjenu Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom uoči nadolazeće tematske sjednice Skupštine. Zastupnici su ujedno dali konkretne prijedloge za uspostavu sustava održivog gospodarenja otpadom u Zagrebu.
“Nacionalni plan gospodarenja otpadom usvojen je u siječnju ove godine, a sama Uredba o gospodarenju otpadom još u svibnju, no iz pripremnih materijala za tematsku sjednicu o otpadu jasno je da gradska uprava ni danas nema odgovor na koji način Zagreb misli uspostaviti sustav naplate odvoza otpada prema količini. Glavni pripremni materijal ne govori ništa o tome na koji način će se primijeniti uredba nego je zapravo samo lista isprika zbog čega Grad ni danas nema sustav održivog gospodarenja otpadom.
Konkretno, ne zna se još model naplate prema količini otpada, ne zna se ni kojom tehnologijom će se vršiti elektronička evidencija, nema financijske analize koliko će ti sustavi koštati, ne zna se kolika će biti učestalost odvoza određenih frakcije otpada itd. Odluku o novom sustavu prikupljanja komunalnog otpada koju gradska uprava mora donijeti do kraja siječnja očito ćemo morati rješavati na nekoj drugoj sjednici Skupštine”, rekao je Tomašević.
Osvrnuo se i na cijenu ove usluge: “Zalažemo se za sustav naplate prema količini, a to znači da bi usluga trebala pojeftiniti za one građane koji odvojeno prikupljaju otpad u svom kućanstvu. Prosječna cijena usluge odvoza otpada u Gradu Zagrebu ne smije se povećavati jer se novi sustav može financirati u velikoj mjeri iz sredstava EU te prodajom sirovina koje će se prikupiti. U Ljubljani, jednom od vodećih gradova Europske unije po odvojenom prikupljanju otpada, ta usluga je nakon uvođenja naplate po količini zapravo pojeftinila”.
Tomašević je napomenuo i kako Zagreb kasni barem deset godina s održivim sustavom gospodarenja otpadom jer je to odgovaralo određenim interesnim skupinama povezanim s kriminalnim miljeom, i to, nažalost, danas dolazi na naplatu: “Zagreb je zadnji od europskih glavnih gradova po odvojenom prikupljanju otpada, dok je susjedna Ljubljana prvi grad na toj listi pa se logično postavlja pitanje kako to da Ljubljana može, a Zagreb ne može”.
Rada Borić je istaknula bitne mjere vezane uz prevenciju nastanka otpada i ponovnu uporabu, posebice važnost edukacije građana: “Nas zanima da se s građanima radi edukacija kako bi razumjeli zašto je važno da proizvodimo što manje otpada koji ne može biti iskoristiv” te dodala kako je u Nacionalnom planu gospodarenja otpadom predviđeno pedesetak centara za ponovnu upotrebu, od čega bi 10 moglo biti u Zagrebu, po kvartovima, gdje bismo mogli popravljati proizvode koji bi u suprotnom postali otpad (namještaj, odjeća, igračke), a za te centre predviđena su i sredstva iz EU fondova. “Čeka nas vrijeme da jedni druge educiramo kako bismo proizvodili što manje otpada koji se ne može zbrinuti na način recikliranja.”, napomenula je Borić.
Svibor Jančić osvrnuo se na neadekvatnost reciklažnih dvorišta i zelenih otoka koji, osim što nisu nadohvat ruke građanima, ni ne stimuliraju financijski građane da odvajaju otpad. “Ono za što se mi zalažemo jest takozvani poznati sustav tri kante za sva stambene objekte u kojem bi u se jednu kantu stavljali takozvani suhi reciklanti, tj papir, staklo, metal i plastika, druga kanta bi služila za kuhinjski biootpad, a treća bi bila za mješoviti komunalni otpad.”. Jančić je dodao i kako Uredba dopušta mogućnost naplate kuhinjskog otpada, no Lijevi blok smatra da to nije potrebno te se zalaže za to da se u Zagrebu naplaćuje jedino mješoviti komunalni otpad, i to isključivo prema količini. “Na taj bismo način stimulirali građane da odvajaju otpad za vrijedne sirovine koje Grad može prodati, stvaraju što manje otpada, te time sudjeluju u zaštiti našeg okoliša”
Mate Kapović je govorio o modelima zbrinjavanja ostatnog otpada te naglasio kako se Klub lijevog bloka zalaže za MRBT postrojenje kojim se iz mješovitog otpada iskorištava maksimalna količina iskoristivih sirovina, dok se ostatak biološki obradi u inertnu masu koja se može koristiti kao inertni pokrov za postojeća odlagališta te pokrov uz prometnice i slično. Protivimo se MBO postrojenju koje proizvodi takozvano RDF gorivo koje bi se zatim spaljivalo u cementarama, spalionicama i termoelektranama, što je zdravstveno i ekološki štetno, a i financijski neodrživo. Za MRBT postrojenja za koje se mi zalažemo mogu se koristiti novci iz EU fondova, naglasio je Kapović te dodao “MRBT postrojenje bi se moglo graditi modularno, tj. u dijelovima, tako da se modularno može smanjivati postrojenje kako se povećava količina otpada koji se odvojeno prikupi, što nije moguće učiniti u slučaju spalionice koja stalno mora raditi s istom količinom otpada, pa bismo onda morali i uvoziti otpad”, izjavio je Kapović.
