KAKO UŠTEDJETI NOVAC ZA VRIJEME RASTUĆE INFLACIJE? ‘Vrijeme je da svi sjednu za stol i pažljivo pregledaju svoje dohotke i rashode’

Foto: Pixabay

Zagrepčani su prošlog tjedna saznali kako je inflacija u svibnju na godišnjoj razini u Hrvatskoj bila 10,8 posto. Iako je riječ o najvišoj brojci otkako Državni zavod za statistiku (DZS) vodi podatke, malo koga je ta brojka iznenadila. Najviše se to vidi na cijenama goriva i cijenama hrane koji rastu i više od inflacije (cijena hrane u svibnju je bila 15 posto viša na godišnjoj razini). U takvoj situaciji, mnogi razmišljaju što i kako uštedjeti kako bi im troškovi bili što manji.

U tom slučaju važno je razlikovati dvije skupine građana. Prvi su oni s najnižim primanjima, umirovljenici i oni koji zarađuju minimalnu ili blizu minimalne plaće i koji na hranu i energente troše većinu svojih primanja. To su oni koji da i žele ne mogu uštedjeti. Njima savjeti o štednji ne trebaju jer bi ih i sami mogli davati, oni su ti u našem društvu koji su diplomirali umjetnost preživljavanja.

Ali postoje i oni drugi, koji ipak zarađuju više od toga, ali ipak se svakog mjeseca nađu u čudu jer ne znaju gdje im je nestao novac. Naime, već je odavno poznato da građani metropole imaju najveće plaće u državi. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za veljaču ove godine iznosila je 8.640 kuna, što je porast za četiri posto u odnosu na veljaču 2021. U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za veljaču na razini Hrvatske, koja je iznosila 7.452 kune, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za isti mjesec bila je veća za 1.188 kuna. Pri tome je najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za veljaču isplaćena u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 15.243 kune, a najniža plaća je isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 4.994 kune.

Potrošači sami odlučuju o ravnotežnoj cijeni

Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako je upravo ovo vrijeme u kojem potrošači moraju sjesti i pažljivo pogledati na što sve troše svoje dohotke.

Damir Novotny, (foto: Goran Mehkek / CROPIX)

“Ja sam uvjeren da većina građana o tome već razmišlja”, objašnjava Novotny.

“Zbog visokih cijena goriva mnogi će morati odustati od vikend putovanja prema obali. Tu je i pitanje automobila u kućanstvu. Treba li imati dva ili je dovoljan samo jedan. Sve su to odluke koje građani moraju donositi racionalno”, objašnjava analitičar.

Gužve na Lučkom, Foto: Srdan Vrancic / CROPIX

Novotny napominje kako se ova sadašnja situacija može usporediti sa situacijom na tržištu nekretnina.

“Zbog visokih cijena nekretnina, koje su u velikoj mjeri narasle zbog intervencije države, mladi ljudi sve više rješavaju svoje stambeno pitanje u satelitskim gradovima poput Zaprešića, Ivanić Grada ili Velike Gorice gdje je jeftinije stanovati. Naime, zaključili su da ne im se ne isplati davati na stotine tisuće eura za stan u Zagrebu, ako će im kvaliteta života biti puno bolja malo izvan grada”, objašnjava analitičar ističući kako ćemo sad sličan trend vidjeti i u troškovima životima.

“Građani moraju početi razmišljati koliko energije troše, koliko smo nepotrebno potrošili goriva, koliko smo hrane kupili koju smo onda bacili. Sve su to pitanja na koja sami sebi moramo dati odgovor, a ne tražiti od Vlade da riješi naše probleme. Neki ekonomisti govore o protuinflacijskom štitu. Ne znam što bi to bilo u tržišnoj ekonomiji, to samo Sjeverna Koreja može napraviti”, govori Novotny objašnjavajući kako su samo potrošači ti koji će svojim trošenjem odlučiti na kojoj će se ravnoteži cijena zaustaviti.

Tržnica, Foto: Marko Todorov / CROPIX

“Najbolje to vidimo ove godine na tržnici gdje bilježimo veliku ponudu trešanja i rajčica. Usprkos visokim troškovima, potrošači nisu htjeli plaćati visoke cijene pa je tako cijena rajčice s 20 kuna pala na 6 do 7 kuna za neke vrste. I to se događa kada imamo pravu konkurenciju”, zaključuje Novotny.

Komentari