Blaženi Alojzije Stepinac kao zagrebački nadbiskup naslijedio je biskupa Antuna Bauer, nakon njegove smrti postao te je tada najmlađi biskup sa samo 36 godina. Njegov svećenički put bio je obilježen stalnim služenje Bogu i na otvorenom i zatvorenom. Molio je gotovo svugdje i stalno, a često se spominje i njegovo ‘revno kruničarenje’ i posvećenost Djevici Mariji.
Tijekom stolovanja u zagrebačkoj nadbiskupiji Alojzije Stepinac često je sa zagrepčanima odlazio na hodočašćenja u Mariju Bistricu preko Sljemena. Stepinčev kroničar dr. Juraj Batelja kaže da je nadbiskup Stepinac pješačio s vjernicima do Marije Bistrice, ali da je to smatrao primjerom ispovijesti vjere, a ne sportskim podvigom.
Nadbiskup Stepinac pohodio je marijansko svetište u Zagorju od 1934. do 1946., a tijekom tih hodočašća slijedili su ga brojni zagrebački vjernici. Kao grad koji živi pod planinom, Zagreb je oduvijek bio snažno obilježen planinarskom kulturom, a naročito su u brojna, i dan danas, katolička planinarska društva. Brojna su obilježja kojima su zagrebački vjernici ostavila svoj doprinos na Medvednici, a posebice se ističe kapelica Majke Božje Sljemenske, koja se nalazi u blizini jedne od postaja hodočasničkog puta u neposrednoj blizini Sljemena.
Stepinac na Sljemenu
Stepinčeva pješaćenja preko Sljemena danas ‘žive’ na Marijanskom hodočasničkom putu od zagrebačke Katedrale, preko Gračana do Marije Bistrice. I nije to nemali put, dug je 34,5 kilometra i pješači se devet i pol sati.
Put kreće od Katedrale, ulicom Nova Ves do Gupčeve zvijezde , a zatim Ksaverskom do Mihaljevca, pa Gračanskom cestom do tramvajske stanice petnaestice. Onda kreće uspon do PD Željezničar, pa Gospinom stubama do crkvice, odnosno župe Majke Božje Sljemenske, koja je između ostaloga služila i kao mjesto molitve za pacijente u sanatoriju za plućne bolesti Brestovac. To je ujedno i jedina hrvatska župa koja nema župljane već je izgrađena samo za planinare.
Duhovna obnova na zagrebačkoj gori
Dalje se ide preko planinarskih domova Hunjka i Gorščica i spušta se do Stepinčevog puta, to je ujedno i posebno obilježena staza kojom se kreće iz najzapadnijeg zagrebačkog naselja Podsuseda sve do Gračana.
Stepinčev put, kao odvojena trasa, koja se spaja na hodočasnički put, kreće zapadnim dijelom grada kroz Podsused, a krenuti se može i iz Gajnica, a zanimljiva je upravo ta povezanost kardinala Stepinca i planinara.
Iako Stepinac svoje planinarenje nije smatrao sportskim podvigom, njegovo ime danas nosi put kojim mnogi planinari kreću na hodočašće, ali ne samo i oni, već i sugrađani-planinari koji pronalaze odmor i utjehu na tom putu kroz prirodu.
Stepinčev put trasirao je uzorni kustošijanski planinar i svećenik Stanko Kempny koji preminuo od ozljeda dobivenih u prometnoj nesreći 1953. godine. Nesreća se dogodila na Savskom mostu kada se Kempy vraćao iz posjeta zatočenom kardinalu Alojziju Stepincu.
