Jeste li znali da Zagrebačke ceste zarađuju na blokadi prometnica zbog utrka? Doznajemo kako i koliko!

Photo: Zagrebački noćni cener

Nakon stagnacije zbog pandemije koronavirusa, sve više sportskih događaja, biciklijada, maratona i utrka ponovno se vraćaju u Zagreb. U nedjelju oko 7 navečer, zagrebački promet će biti posebno reguliran zbog jubilarnog desetog izdanja maratona „Zagrebačkog noćnog cenera“.

Ovo je jedan u nizu događaja koji s jedne strane, obogaćuju Zagreb sadržajem i mogućnostima provođenja slobodnog vremena, ali s druge strane i otežavaju prolaz po cestama. Živciraju li građane utrke po Zagrebu i obustava prometa, te ima li Grad uopće financijske koristi od toliko događaja?

“Prema našoj sigurnosnoj procjeni i saznanjima, građani odobravaju održavanje utrka u gradu Zagrebu s obzirom na neznatan broj zaprimljenih pritužbi koje Policijska uprava zagrebačka zaprima ponajviše zbog raznih upita oko preusmjeravanja prometa ili vremena održavanja nekih utrka”, komentirali su iz Zagrebačke policije.

Organiziranje javnih događanja regulira Zakon o javnom okupljanju. Zakon definira tri vrste javnog okupljanja: mirno okupljanje i javni prosvjed (više od dvadeset ljudi koje se održava radi javnog izražavanja i promicanja političkih, socijalnih, nacionalnih uvjerenja i ciljeva), zatim javna priredba (okupljanja radi ostvarivanja prihoda u okviru registrirane djelatnosti koja zahtijeva poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera) te drugi oblici okupljanja (kojima je svrha ostvarivanje gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, sportskih, zabavnih i drugih interesa). Navedeni oblici okupljanja dužni su biti prijavljeni policiji, koja nam je objasnila kako prijavljenu utrku  (atletsku, biciklističku, motociklističku ili automobilističku) smatraju javnom priredbom sportskog karaktera ili je stavljaju pod  „druge oblike okupljanja“.

“Ukoliko se navedena javna priredba održava na cesti, onda je u  smislu odredbi članka 183. Zakona o sigurnosti prometa na cestama to ‘aktivnost na cesti’, odnosno sportska ili neka druga priredbi na cesti, koja se ne smije održavati bez odobrenja nadležne Policijske uprave na čijem se području ista i održava, odnosno Policijske uprave zagrebačke u konkretnom slučaju za utrke u gradu Zagrebu”, pojasnila je policija.

Određene smetnje u prometu su tijekom utrka i manifestacija na cesti neizbježne, ali koordinacijom s organizatorima prije održavanja utrka, policija uvjerava kako pravovremeno poduzima sve mjere i radnje kako bi se takve manifestacije održale na siguran način. Kako za sudionike utrka, tako i za druge sudionike u prometu uz što normalniji tok prometa.

U tom duhu, zahtjev za održavanjem priredbi na cesti odbija se ukoliko nije osigurana obilazna cesta. Ipak, u slučaju utrka (ali samo biciklističkih, automobilskih i motociklističkih, ne i trčanja), ako obilazna cesta nije odobrena, Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da se promet može obustaviti na maksimalno dva sata, u vremenu kada cesta u normalnim okolnostima ima najmanje prometa. Također, zahtjev za odobrenje se mora dati policiji 30 dana prije početka manifestacije.

S time utrke na cesti imaju strože uvjete od javne priredbe, za koju se mora najkasnije tjedan dana prije održavanja prijaviti, što ukazuje na kompleksnost  koordinacije priredbi na cesti, ali i zakonsku svjesnost ozbiljnosti takvih manifestacija.

Zagrebačke ceste uzimaju dio

Na upit o troškovima koje organizatori moraju podmiriti kako bi se utrka održala, policija je objasnila kako to pitanje nije u nadležnosti policije već Grada.

Kontaktirali smo Zagrebački noćni cener s upitom kako točno iz perspektive organizatora izgleda organizacija utrke u Zagrebu.

“Prije policije, morate se javiti Gradu, i kada skupite dozvole Grada za održavanje na njegovim površinama javljate se policiji”, otkrio je jedan od članova Cenera.

Što se tiče samih novčanih naknada, naš sugovornik nije želio otkriti konkretne iznose. Otkrio je međutim, da se iznos povećava ovisno o količini ulica koje se moraju zatvoriti za utrku. U dogovaranju utrke, organizatori pored policije moraju biti u kontaktu s Gradom kao i sa Zagrebačkim cestama, podružnicom Zagrebačkog holdinga.

Sve su to troškovi utrke, koji zajedno sa nagradnim fondom bivaju financirani pomoću kotizaciju za sudjelovanje u utrkama.

Od 2500 do 26000 kuna, ali i 70000!

Privremeni pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Dinko Bilić, i sam je istaknuo kako je za troškove organizacije utrke nadležna Holdingova podružnica Zagrebačke ceste.

„Što se tiče postavljanja pokretnih naprava kao, primjerice, startnog i ciljnog luka kod organiziranja utrka, njihovo je postavljanje oslobođeno plaćanja naknade,“ objasnio je Bilić.

Zagrebačke ceste, otkrile su kako su iznosi uglavnom između 2.500 kn i 26.000 kn, ali mogu čak odletjeti i do 70 000 kn, ovisno o duljini trajanja utrke i broju zatvorenih ulica.

„Za postavu privremenih regulacija prometa prilikom održavanja svih vrsta utrka (auto moto, biciklizam, maraton i dr.) u gradu Zagrebu, Podružnica Zagrebačke ceste u 2019. godini je naplatila 199.390,35 kn bez PDV – a, u 2020. godini 75.411,95 kn bez PDV – a te u 2021. godini 164.142,95 kn bez PDV – a“, otkrili su iz Zagrebačkih cesta.

Sve u svemu, Holdingovoj podružnici, pa i Gradu, isplati se novčano biti domaćinom raznih utrka i cestovnih priredbi općenito. Promet se malo oteža, ali uz obilje zaobilaznica koje grad nudi, kao i sama financijska dobit, ipak svi mogu biti na dobitku. Kako Grad, tako i građani (bilo jer žele sudjelovati ili zaobilaznicama izbjegnuti takve događaje u širokom luku).

Komentari