Nova gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem najavila je smanjenje, pa i postupno ukidanje mjere roditelj-odgojitelj. Najava ukidanja popularne mjere koju je koristilo preko pet tisuća obitelji s troje ili više djece, potpuno jasno, razbjesnila je roditelje, ali i ostatak javnosti.
Prema aktualnoj gradskoj vlasti mjera nije polučila demografske učinke, odnosno tijekom trajanja mjere rođeno je manje djece no prije. Uz to, smatraju u Gradu, mjera odvraća žene s tržišta rada, te djeluje demotivirajuće.
Ideološka diverzija
No, s time se ne slaže demograf Stjepan Šterc, predavač na Hrvatskim studijima, ali i jedan od autora te mjere. “Ovo što se sada događa u Gradskoj Skupštini, to meni liči na ideološku diverziju. Zato što objašnjenja i s jedne i druge strane, ako baš hoćete, imaju politički diskurs i politički pristup toj problematici”, iskren je bio Šterc.
“Kada smo išli u izradu studije za mjeru uzeli smo u obzir razne korelacije, jako puno je bilo računanja projekcije potencijala i to je znanost. Političari se konačno moraju naviknuti da sve odluke moraju donositi na temelju logike i logike znanstvenih zakonitosti”, poručio je političarima.
Jasan je bio Šterc kada je pričao o tome kako se ulazilo u studiju za tu mjeru. “Jedna od analiza je bila koje žene rade abortuse. Pa sam otišao na kongres ginekologa u Osijeku i javno im postavio to pitanje. Potvrdili su da su to rade žene koje već imaju dvoje djece. Žena ostane trudna i sad mora odlučiti što će učiniti. I naravno da ako postoje razlozi financijski, stambeni, radni, da se ona odluči na abortus, to je odgovornost društva. I dalje se tu nema što o tome razgovarati.”
Daljnjom analizom ustvrdili smo, kaže Šterc, da bi najbolje bilo ići prema obitelji s dvoje djece, s tim trećim djetetom na putu, da se donese ta pozitivna odluka.
Udaljavanje žena s tržišta rada
Jedna od velikih kritika mjere roditelj-odgojitelj bila je i kritika da se tom mjerom udaljavaju žene s tržišta rada jer su, donedavno, majke imale pravo koristiti tu mjeru do 15. godine života najmlađeg djeteta.
“Zašto one taj radni odnos ne bi mogle nastaviti s drugom djecom”, pita se Šterc i nastavlja da je “to bio jedan od prijedloga, ako njihova djeca navrše 15 godina, a one su već neko vrijeme u tome, zašto one to ne bi mogle nastaviti s drugom djecom koje nismo u stanju smjestiti u vrtiće i jaslice? Tu nema nikakvih ulaganja, u vrtiće ili prehranu, imate nastavak jednog modela, on je isto bio prijedlog. S druge strane imali smo prijedlog da žene mogu birati između profesionalnog statusa ili da rade na pola radnog vremena. Taj prijedlog je bio u strategiji, samo što on nije primjenjivan”.
Rekao je i kako Hrvatska mora napraviti dvije stvari, uvesti registar stanovništva i socijalnu kartu. “Ukidanjem ove mjere imate samohrane majke s četvero djece, što vi radite? Radite socijalne slučajeve”.
Roditelji na Ustavnom sudu
Kazao je Šterc za N1 i kako će odluka o ukidanju mjere sigurno doći do Ustavnog suda:
“To zadire u temeljna ljudska prava, ukidate nešto što je postalo tradicijski dio života u Zagrebu. Zašto se ne otvori javna rasprava? S druge strane, kada analizirate zagrebački proračun, on broji nešto iznad 13 milijardi kuna, ovo je 3%, u 13 milijardi možete naći nevjerojatnih stavki za koje se pitate čemu služe”.
