Je li veganstvo neodvojivo od borbe protiv klimatskih promjena? Razgovarali smo s mladim aktivistima za životinjska prava

Screenshot: Zagreb.info

Usred buke subotnjeg zagrebačkog Adventa, a povodom Međunarodnog dana zaštite životinja koji se obilježava 11. prosinca, aktivisti udruge Prijatelji životinja održali su performans „Imajmo srce za životinje”.

Kako je Zagreb.info ranije pisao, tvoreći oblik srca svojim tijelima i  fotografijama životinja poručili su građanima kako su  životinje puno inteligentnije nego što većina ljudi misli.

Foto: Zagreb.info

Kako je bilo vidljivo, većina aktivista su mladi ljudi, a iz Prijatelja životinja, saznali smo kako je većina aktivista u dvadesetim godinama. Najviše ih je, očekivano, tijekom redovnog Zege vege festivala koji već godinama biva dobrom prilikom za susret s veganskom prehranom.

Aktivizam mladih nije ništa novo, pogotovo kad je u pitanju okoliš, što je pokazao i nedavni Klimatski marš koji je okupio stotinu, većinom mladih prosvjednika.

Dok mladi sve više iskazuju interes za prosvjede i borbu protiv klimatskih promjena, Prijatelji životinja na svojim web stranicama ističu kako je veganstvo, osim kao odluka iz suosjećanja prema životinjama, ujedno i borba protiv klimatskih promjena.

Stoga smo razgovarali s mladim aktivistima za životinjska prava koji su sudjelovali u subotnjem performansu, Prijatelja životinja, ali i na klimatskom maršu.

Zanimalo nas je kakav je trend veganstva među mladima i dolazi li ono do izražaja kako raste općenito svijest prema okolišu.

Uzgoj mesa ekološki neodrživ

Držeći fotografiju purice uz apel “Budimo vegani”, 27-godišnja Anja Eloise Livaić po struci je biologinja, a u slobodno vrijeme aktivistica za životinjska prava.

“Vegan sam postala prije dvije godine kada sam pogledala film „Dominion“, koji prikazuje standardne prakse iz mesne i mliječne industrije i bila sam šokirana onim što sam vidjela. Iako svi to konzumiramo, svi mislimo da to dolazi iz boljih mjesta nego što je. Imala sam psa kojeg istinski volim i nisam željela biti licemjerna da volim jedne a druge ne”, prisjetila se Anja svoje životne promjene.

Anja Eloise Livaić Foto: Zagreb.info

Bavljenje aktivizmom joj je došlo prirodno jer je strastvena oko toga. Smatra kako većina ljudi ne želi loše životinjama, ali ne povezuju svoje djelovanje i ponašanje sa svojim uvjerenjima.

“Zato mislim da je bitno educirati ljude što se događa u tim industrijama, ali i u domaćem uzgoju jer je na kraju dana to sve isto.  Na taj način mislim da bi ljudi bili otvoreni razmotriti veganstvo i postati vegani”, rekla nam je Anja.

Veganka je prvenstveno radi životinja, ali kao biologinja, ističe kako s veganstvom dolaze i druge pogodnosti za zdravlje i ekologiju.

Tako kod zdravlja ističe kako su meso, mlijeko i jaja puni kolesterola i raznih antibiotika i hormona koji nisu zdravi za ljude. Umjesto njih, pojašnjava, biljna prehrana je optimalna i ima sve što je ljudima potrebno: od nutrijenata, vitamina, proteina, ugljikohidrata i ostalog.

“Što se tiče okoliša, uzgoj životinja za prehranu nije ekološki održiv. Troši se jako puno čiste vode, zemljišta, ispuštaju polutanti u atmosferu te ako želimo misliti na generacija nakon nas (a i nas same, klimatske promjene se već događaju) mislim da svatko treba preuzeti odgovornost i postati vegan”, objasnila je Anja.

Dodaje kako je to broj broj jedan uzročnik klimatskih promjena, a tek onda dolaze auti, i raznorazne industrije koje onečišćuju okoliš te ocjenjuje problematičnim što mediji o tome ne izvještavaju dovoljno.

“Uvijek se poziva na recikliranje, smanjenje upotrebe plastike ali ono što svatko može napraviti i najjednostavnije je postati vegan, čime se direktno smanjuje zagađenje i utječe se na klimatske promjene”.

Iako nije željela ispasti gruba, zaključila je kako je prosvjedovati protiv klimatskih prosvjeda, a pritom ne biti vegan, ustvari licemjerno.

“Ljudi koji se bore za klimu, a pritom nisu vegani jednostavno moraju početi od svoje vlastite edukacije i vidjeti da je uzgoj životinja zaista broj jedan glavni uzročnik klimatskih promjena i moraju postati vegani, nema druge”, upozorava Anja.

S njom se slaže i 23-godišnja studentica medicine Hana Dručak koja je veganka postala kada je komad mesa povezala s jedinkom koja je “htjela živjeti i koja je posve jedinstvena i neponovljiva”. Tada je shvatila kako voli pse i ako ne može naškoditi niti platiti nekome da naškodi psu, isto ne može i za druge životinje.

“Trebalo mi je 22 godine da to shvatim i želim potaknuti druge ljude da shvate koliko to nije u redu i da su to jedinke koje zaslužuju živjeti”, pojasnila je Hana kako je osim promjene prehrane, ušla u aktivizam za istu.

Hana Dručak Foto: Zagreb.info

Veganstvo i zaštita okoliša, dodaje, izrazito su povezane.

“Ne možemo spriječiti klimatske promjene, ako ne mijenjamo  prehranu, jer je uzgoj životinja najveći krivac za klimatske promjene”, rekla je dok je klečala sa slikom feretke kojoj uzimaju krzno za ljudske potrebe, a koja je, upozorava, isto jedinka koja želi živjeti.

“Mislim da je sve veći interes za promjenom prehrane kako bi zaustavili klimatske promjene, moja bliska prijateljica postala veganka prvenstveno zbog okoliša, pa tek kasnije zbog zdravlja i životinja”, ocijenila je Hana.

Nema svijesti o klimi i životinjskoj industriji

Studentica filozofije, 22-godišnja Dominica Firšt, upravo je u svom filozofskom interesu otkrila veganstvo. Knjiga “Oslobođenje životinja” australskog filozofa Petera Singera otvorio joj je oči.

“Singer je pokazao da nemamo opravdanje za konzumiranje životinjskih proizvoda u suvremenom društvu u uvjetima u kojima se produciraju. To je veliki etički problem, ja bi rekla najvažniji u današnjem društvu”, prepričala je Dominika radnju knjige.

Dominica Firšt Foto: Zagreb.info

Dodaje i kako u Hrvatskoj postoje sfere filozofskog djelovanja, poput bioetike, koja adresiraju pitanja životinjskih prava.

“Kao što sam ja bila sretna kad sam saznala koji je moj učinak u cijeloj industriji životinjskih proizvoda, želim i dalje širiti poruku o našoj ulozi i učinku koji možemo stvoriti mijenjanjem naše prehrane”, istaknula je Dominica svoju aktivističku motivaciju.

Što se tiče klimatskih promjena, također misli kako nema dovoljne svijesti o ulozi životinjske industrije u tom problemu. Boji se kako se o tome premalo govori, a kad se govori, kako se to percipira kao propaganda, ideološko nametanje iako tomu nije tako.

“Svi koji smatraju da su ekološki osviješteni i u svom malom kozmosu djelovati na klimatske promjene, neka prvo pogledaju svoj tanjur. Jer ta životinja koju jedete je morala isto nešto pojesti, nešto popiti, njen izmet i druge izlučevine su morale negdje otići i to je sve jedna cijela priča koje moramo bit svjesni”, poručila je Dominica aktivistima za okoliš koji još nisu prepoznali veganstvo kao nužnost za benefit okoliša.

Dok su muški u performansu bili stariji od trideset, među mladim aktivistima našao se i 25-godišnji Matija Jovanović.

Dok su aktivistkinje s kojima smo pričali odluku o veganstvu donijeli bilo kroz vlastita opažanja, ili informacije iz filmova i knjiga izvan Hrvatske, Matija je odluku o veganstvu donio prije četiri godine, vidjevši platno na kojemu su se prikazivale snimke iz klaonica. Tada je odlučio izbaciti meso iz prehrane i postao primjer izravnog uspjeha djelovanja udruge Prijatelji životinja.

“Cijeli svoj život imam pse i mačke kao ljubimce i posjetio sam par farmi iz kojih su spašene svinje, krave i to mi je ostavilo utisak što sve ljudi mogu kad se udruže i kad sa srcem suosjećaju sa životinjama”, prisjetio se Matija svojeg kretanja u aktivizam.

Dodaje kako svi moramo krenuti od sebe krenuti te ako krenemo “od naše čiste savjesti i to osjetimo, sigurno ćemo učiniti žrtvu i za životinje i za planet”.

Matija Jovanović Foto: Zagreb.info

Na upit o neizbježnosti veganstva u borbi protiv klimatskih promjena, kratko i iskreno je poručio kako ne zna je li veganstvo neizbježno u toj priči, ali kako ipak smatra da je.

Na kraju Prijatelji životinja jednoglasno poručuju kako nema spašavanja okoliša uz mrtve životinje.

Dok će neki to nesumnjivo prihvatiti, vrlo je vjerojatno za očekivati kako okolišnom aktivizmu, za kojega je interes sve veći, predstoje rasprave između vegana i aktivista koji, iako im je do okoliša nesumnjivo stalo, ipak ne žele promijeniti jelovnik.