Izdano ozbiljno upozorenje: NE OSTAVLJAJTE DIJETE U AUTU PO VRUĆINAMA!

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” (NZZJZ), objavio je smjernice, ali i činjenice o izlaganju djece visokim temperaturama, s naglaskom na prisutnost djeteta u automobilu.

Tako recimo stoji da se dječje tijelo slabije prilagođava na visoke temperature okoliša nego tijelo odrasle osobe, a i zagrijava se znatno brže, čak tri do pet puta brže od tijela odrasle osobe. Shodno tome, visoka vanjska temperatura za vrlo kratko vrijeme kod djece može dovesti do visoke tjelesne temperature i toplinskog udara.

“Ukoliko se ne reagira na vrijeme, dolazi do zatajivanja organa. Samo 15 minuta boravka u pregrijanom autu može dovesti do oštećenja mozga i bubrega”, ističu iz NZZJZ-a pa dodaju da temperatura u automobilu recimo može doseći i do 54 stupnja, iako je vanjska temperatura zraka 28 stupnjeva.

Obratite pažnju

Simptomi koji se javljaju kao posljedica toplotnog udara su: ubrzani puls, topla i suha koža, nemir, zbunjenost, glavobolja, pojava vrtoglavice, smušenost/pospanost, gubitak svijesti.

Iz NZZJZ-a navode kako bi se neželjeni događaji prevenirali, prije, ali i tijekom vožnje u automobilu pri visokim temperaturama, potrebno je voditi računa o tome da dijete bude dobro hidrirano, a to se može postići konzumacijom vode, ali i minerala.

“Prehrana se treba sastojati od više manjih obroka dnevno uz naglasak na jelima i namirnicama koje sadrže veći udio vode i minerala: lagane juhe, prirodni čajevi, lubenica, dinja, rajčica, krastavci, tikvice, bobičasto voće, banane”, ističu te tvrde kako je važno da dijete unosi i dovoljnu količinu proteina. Preporučuje se piletina, puretina, riba, orašasti plodovi, fermentirani mliječni proizvodi (jogurt, kefir i sl.).

Također, odjeća treba biti lagana, prozračna, pamučna, ne previše pripijena uz tijelo, a
prije boravka u autu i nakon, poželjno je dijete istuširati mlakom vodom ili ovlažiti područja na kojima se veće krvne žile nalaze blizu površine tijela (zapešća, vrat, područje iza koljena).

Spriječite automatizam

Što se pak tiče ostavljanja djece u automobilima na visokim temperaturama, iz NZZJZ-a tvrde kako je iznimno važno osvijestiti automatske radnje koje smo skloni usvojiti kroz svakodnevnu rutinu. Tako savjetuju uvježbavanje „prisutnosti“ uz pomoć koje ćemo izbjeći ulazak u mentalni proces automatizma. “Prilikom ulaska u auto dobro je neko vrijeme svjesno obraćati pažnju na pokrete koje izvodimo: na dodir tijela sa sjedalicom, dodir ruku s volanom, zvukove koje čujemo iz okoline; preporučuje se na bilo koji način mijenjati ustaljenu rutinu radnji. Promijeniti barem minimalno „rutu“ odlaska na posao“, promijeniti redoslijed obavljanja radnji, nastojati ne izvoditi više radnji istovremeno”, naveli su.

Govore dakako i kako se preporučuje ostaviti torbu, mobitel, laptop, stvari koje moramo uzeti prije izlaska iz auta, na stražnjem sjedalu kako ne bismo „automatski“ izašli“ iz auta, bez pogleda na stražnje sjedalo.

Također, jednako je bitno djetetu objasniti da smije i treba reagirati ako ga roditelj ostavi u vozilu te predočiti i načine mogućeg reagiranja bilo da se radi o načinu izlaska iz auta, otvaranja prozora ili bilo koji način signaliziranja da je ostalo samo u vozilu.

Reakcija

Ukoliko pak dođe do pregrijavanja organizma djeteta, liječnici savjetuju sljedeće: premjestiti dijete u hlad ili unijeti u hladniju prostoriju; pozvati hitnu pomoć;
namočiti ručnik ili majicu u mlaku vodu i ohladiti njime cijelo tijelo, a posebno obratiti pažnju na područja na kojima se veće krvne žile nalaze blizu površine tijela (zapešća, vrat, područje iza koljena); dati djetetu dovoljno tekućine (ne previše zaslađenu ili prehladnu, ukoliko je moguće izotoničnu); ako je moguće što prije istuširati ili okupati dijete mlakom vodom; ako je dijete bez svijesti, položiti ga na bok i pratiti vitalne znakove (puls, disanje) do dolaska liječničke pomoći.

“Poželjno je da dijete ostane u zatvorenom i rashlađenom prostoru nakon intervencije tijekom cijelog dana”, zaključuju.

Naposljetku, govore i o razlici između svjesnog ostavljanja djeteta u autu „na nekoliko minuta“  i ulaska u mentalni obrazac „automatizma“ kada našim mentalnim procesima upravljaju tvz. bazalni gangliji, koji naše funkcioniranje stavljaju na neku vrstu „autopilota“, odnosno kada nisu u dovoljnoj mjeri uključeni “svjesni“ dijelovi našeg mozga.

Zaključuju i kako se sa svime navedenim potrebno svakodnevno boriti, izlaskom iz rutine, ali tvrde kako postoje i načini koje bi auto-industrija mogla primijeniti u smislu preveniranja ovakvih događaja. To su npr. automatsko signaliziranje detekcije pokreta u autu nakon gašenja motora, zatvaranja ili zaključavanja vrata i slično, rekli su.

Komentari