U HSLS-u smatraju kako je vrijeme za novi ovršni zakon.
U ponedjeljak su se na konferenciji za novinare HSLS-a, novinarima u Zagrebu obratili na temu: “Vrijeme je za novi ovršni zakon!”, Darinko Kosor, predsjednik i saborski zastupnik HSLS-a i predsjednica Udruge “Blokirani” Miriam Kervatin poslana je jasna poruka kako postojeći zakon treba zamijeniti novim.
“Ovo je životna, a ne ideološka tema koja se tiče više od 328 tisuća blokiranih građana Hrvatske, a uz članove njihovih obitelji čak i milijun. Žalosti činjenica da je 80 posto blokiranih građana danas nezaposleno što dovoljno govori o egzistencijalnoj ugroženosti koju nefunkcioniranje zakona i njegova nepravednost donosi građanima Hrvatske. Prije pet godina kada je ovršni zakon krenuo s provedbom, dug blokiranih građana iznosio je 6 milijardi kuna, a danas se on popeo na više od 37 milijardi kuna. To dovoljno govori da postojeći zakon ne valja, da nije učinkovit, u funkciji građana, ne smanjuje dug, nego ga višestruko povećava”, kazao je predsjednik HSLS-a Darinko Kosor.
Dodao je i kako je do sada u Hrvatskoj bilo desetak promjena ovršnog zakona, najdulji period bez promjene zakona bio je 3 godine, a izmijenilo se više od 350 odredbi stoga smatramo u HSLS-u da nikakva izmjena i dopuna postojećeg zakona ne bi bila dobra niti građanima razumljiva.
“HSLS je Ustavnom sudu 7. veljače 2013. godine podnio Prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom. Do danas nismo dobili odluku Ustavnog suda ali smo 22. veljače 2016. godine dobili dopis Ustavnog suda da nadopunimo prijedlog što smo i učinili”, kazao je Darinko Kosor na današnjoj konferenciji za novinare.
Ističući kako je riječ o predizbornom obećanju na temelju čega je Domoljubna koalicija i dobila legitimitet za obnašanje vlasti, rješavanje problema blokiranih građana i bolji ovršni zakon moraju postati hrvatska učinkovita praksa.
U tom će pravcu HSLS i djelovati prema premijeru i izvršnoj vlasti, smatrajući da:
1. Ovršni postupak treba biti reguliran potpuno novim i jedinstvenim Ovršnim zakonom u kojem bi se objedinile sve provedbe istog zakona.
2. Blokade računa građana ne smiju biti i bez pravomoćne sudske presude (Otvoren prostor – kompetencija suda spušta se na javne bilježnike i odvjetnike – ne postoji parnica. Kroz parnicu se ustanovljuje dug. Ne postoji kontrola, nema pravne sigurnosti.
3. Žalba mora odgađati izvršenje.
4. Ne dopustiti prodaju ili konfiskaciju imovine ispod njezine stvarne vrijednosti
5. Ne provoditi ovrhe nad jedinom nekretninom ovršenika u kojoj živi.
I predsjednik HSLS-a i predsjednica Udruge Blokirani zajednički su zaključili da je država napravila relativno dobar zakon o predstečajnoj nagodbi kojom je regulirala odnose vjerovnika i dužnika među tvrtkama, dok je na vjetrometini u cijelosti ostavila građane, koji su u diskriminirajućem i neustavnom položaju zbog krajnje nefunkcionalnog i nepravednog zakona.
Poručili su kako se moraju građani staviti ispred tvrtki, a država raditi na njihovoj zaštiti bolje od zaštite kapitala, što trenutačno nije praksa, na uštrb gotovo milijun građana koji izravno ili posredno osjećaju velike posljedice blokiranih računa.
