Dok se obnova Zagreba nakon potresa 2020. i dalje čeka, čak i malo jači vjetar pedstavlja opasnost za oštećene zgrade i kuće.
Kako javlja N1, nakon čak 656 dana, od potresa, sa zgrade na križanju Đorđićeve i Palmotićeve, opet su padale cigle navečer zbog vjetra. Moj Zagreb, 656 dana nakon #potresZagreb, sa zgrade na križanju Đorđićeve i Palmotićeve noćas su opet pale cigle
“Ovo trenutno nije opasnost jer ono što su država i grad uspjeli učiniti u ovih gotovo dvije godine jest da su ogradili ovo područje”, izvjestila je za N1 u javljanju uživo Nataša Božić Šarić s križanja koje je jedno od najstradalijih u potresu 2020.
“Niti jedna crvena zgrada, niti kuća, niti jedna kuća sa žutom naljepnicom, nije obnovljena od ožujka 2020. Ako ovo nije argument da se smijeni čitava ekipa, ne znam što je”, rekla je Šarić koja je svoje nezadovoljstvo sporosti obnove dodatno podijelila i na Twitteru.
Moj Zagreb, 656 dana nakon #potresZagreb, sa zgrade na križanju Đorđićeve i Palmotićeve noćas su opet pale cigle. #DjedMraz ne radi posao u Zagrebu, a bome ni resorne institucije koje plaćamo @VladaRH @wwwzagrebhr #obnova stoji. ŠESTOPEDESETŠEST dana. @N1infoZG pic.twitter.com/fDDjeNN4pT
— Natasa Bozic (@Najtasa) January 7, 2022
Zgrada će se rušiti
Malo kasnije, za N1 je potvrđeno kako će se opasna zgrada rušiti. Potvrdio je to za N1 glavni državni isnpektor Andrija Mikulić. Opasna zgrada, inače i simbol potresa, trebala bi biti srušena do druge obljetnice potresa, a natječaji kreću u ponedjeljak.
Breaking! Ruši se zgrada na križanju Đorđićeve i Petrinjske simbol #potresZagreb za @N1infoZG potvrdio Andrija Mikulić, glavni državni inspektor. U ponedjeljak se otvaraju ponude. Uskoro #live @N1infoZG pic.twitter.com/Y8vql0do2q
— Natasa Bozic (@Najtasa) January 7, 2022
Ministar graditeljstva na udaru oporbe
N1 je također podsjetio i kako je, nezadovoljna sporošću obnove, odnosno neuspjehom iste, saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš (GLAS) najavila pokretanje procedure kako bi se smijenio Darko Horvat, trenutni ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Potporu inicijativi dali su i saborski zastupnici iz klubova SDP-a, Hrvatskih suverenista, Socijaldemokrata i Mosta, a potpisi se već prikupljaju.
“Oporba na to ima pravo, neka ga iskoristi, a kroz samu raspravu u Saboru i vladinim izvješćem, siguran sam da ćemo i hrvatskoj javnosti demantirati uopće potrebu za jednim takvim procesom”, kazao je Horvat u srijedu nakon sjednice Vlade, prenosi N1.
“Rekli smo da priprema traje, izrada projektne dokumentacije, snimanja stanja i situacije, i ovo što je činjenica, iz tjedna u tjedan stižu i odobravaju se. One su sada na razini 360 milijuna kuna pristiglih, negdje oko 120 milijuna odobrenih i isplaćenih, i ta će dinamika biti sve veća i veća”, ne precizirajući je odgovorio Horvat na upit je li zadovoljan sa 1.6. posto povučenih sredstava is EU fonda solidarnosti, prenosi N1.
Ali je zato na upit osjeća li se odgovornim što proces obnove ide sporo, rekao kako je sve što je učinjeno bilo pravovremeno.
“Kao koordinacijsko tijelo u procesu provedbe Fonda solidarnosti i zagrebačkog i petrinjskog potresa pravovremeno su učinjene sve aktivnosti koje su bile nužne i potrebne da bi se došlo do javnih poziva, da bi se apliciralo na javne pozive i da bi se kroz njih povukla sredstva i utrošila u projekte”, izjavio je Horvat, prenosi N1.
Tomašević: Zakonski okvir kamen spoticanja
Aktualni zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, ponovio je u intervjuu za Index.hr, kako se potresom počeo baviti čim je stigao u Gradsku upravu.
“Sastali smo se sa svim glavnim akterima, od Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva do nadležnih gradskih službi i ureda, te vidjeli kako stvari možemo ubrzati s naše strane. Grad Zagreb po zakonu nema ovlasti voditi obnovu privatnih zgrada, već to čine Ministarstvo graditeljstva, koje donosi odluke, i Fond za obnovu, koji ih sprovodi”, rekao je Tomašević dodajući kako su on i suradnici što više ubrzati i olakšati proceduru nadležnima za obnovu.
Međutim, u tom trenutku još oko tisuću objekata nije bilo pregledano, što je riješeno u mjesec dana. Također su Fondu i Ministarstvu pomagali sa zemljišnim knjigama i slali ljude iz Gradske uprave kako bi što brže radili.
Dodao je i kako sa bivšim ravnateljem fonda Vanđelićem nije bilo problema, imali su dobru suradnju, a situacija ide brže sa zgradam u gradskom vlasništvu, poput škola i vrtića.
“Pokazalo se da je zakonski okvir velik kamen spoticanja, naročito zato što građani moraju financirati s 20% konstrukcijsku obnovu privatnih zgrada, što je naročit problem u višestambenim zgradama u kojima važe komplicirani imovinsko-pravni odnosi”, pojasnio je Tomašević problematiku za Index.hr.
“Zaključili smo da je to prevelik problem i da je bolje da se to financira iz javnih sredstava, a država je na sebe preuzela 80 posto tih sredstava, a Gradu Zagrebu je ostalo 20 posto, kako je i dosad bilo predviđeno Zakonom o obnovi. Napominjem da Grad Zagreb ima tu zakonsku obavezu sufinanciranja, a na Baniji sve financira država bez da gradovi i županije sufinanciraju obnovu privatnih zgrada. Sada kada je zakon promijenjen, doista ne vidim nikakve prepreke s državne razine da se konačno krene s obnovom” rekao je Tomašević za Index.hr.
